FOTO URBICIDU NIJE KRAJ Niče jedna od najvećih poslijeratnih zgrada u Mostaru
Grad Mostar uskoro će biti bogatiji za višekatnicu od osam katova s prizemljem s jedne strane, a s druge za trokatnicu i prizemlje. Stambeno-poslovni objekt se nalazi u Titovoj ulici u naselju 'Dolina sunca' prekoputa Kantonalne bolnice 'dr. Safet Mujić'.
Sve ovo bi u trenucima velike potražnje za stanovima bilo lijepo gledati da se ne radi o još jednom spornom objektu u Gradu na Neretvi jer na navedenoj lokaciji u trenutku izdavanja dozvole po važećem regulacijskom planu iz 2012. godine nije predviđeno da tu bude objekt od praktično 9 katova.
Prije velebnog zdanja tu je bio objekt koji je zauzimao najviše 50 posto od ukupne parcele, a trenutačna zgrada je na 100 posto parcele.
Početak gradnje preklapa se s mandatima dvaju mostarskih gradonačelnika. Naime, početak radova je označen za 30. srpnja što bi u praksi značilo da je investitor neophodne dozvole morao dobiti puno ranije, odnosno za kraj mandata pokojnog gradonačelnika Ljube Bešlića što budi sumnju u ispravnost izdanih dozvola budući da je to mračno doba mostarskog urbanizma, ali i racionalizma budući po Mostaru nije gradio samo tko nije htio.
Trenutačnu gradsku vlast koja je kormilo preuzela u ožujku iste godine, iako su dobili vrući krumpir, ne abolira odluka njihovih prethodnika budući da nije poznato da su u dvije godine išta poduzeli po ovom pitanju, a mogli su staviti izvan snage sve nelegalne dozvole ili one koje su donešene mimo tadašnjih prostornih i regulacijskih planova.
Stambeno-poslovni objekt iz Titove je u završnoj fazi, a prema dostupnim informacijam kraj gradnje se očekuje kroz koji mjesec.
Investitor povezan s Arapima.
Investitor je Real Estate International sa sjedištem u Mostaru, a kao vlasnik i osnivač navodi se Kemal Marić s kapitalom od 2.418,500 maraka. O Mariću se ne zna puno osim da njegovoj tvrtki cvjeta posao budući da u vlasništvu ima još jedan stambeni objekt i to 'SPO River' u naselju Carina.
Osim nekretninskog imperija u, kako se navodi, rodnom gradu, Marić je bio povezivan s arapskim investitorim iz Bahreina. Naime, Marić je 2016. godine osnovao tvrku 'M-Investment Group' kako bi gradio po sarajevskoj Ilidži, no problem je bio što je dio zahvatio i dio nacionalnog spomenika za što nisu imali potrebne dozvole. Kasnije je u vlasništvo tvrtke prešla i parcela koja se nalazi na nacionalnom spomeniku BiH, a koncem iste godine Općina Ilidža je poslala zahtjev za brisanje s liste nacionalnih spomenika većeg dijela parcela koje se nalaze u sklopu nacionalnog spomenika BiH.
Početkom ožujka 2017. godine Marić prodaje tvrtku osmorici bahreinskih investitora. Novi vlasnici tvrtke i zemljišta su Abdulhusain Khaul Murtadha Dewani, Abdulhameed Mohamed Hasan Dawani, Kahem Jawad Jasim Allaith, Ahmed Saleh Mulu Ahmed Alnoaimi, Abbas Vusuf Ahmed Abdulla, Sayed Najeeb Isa Marzooq Alkhabbaz, Sayed Saeed Isa Marzooq Alkhabbaz i Sayed Ahmed Isa Marzooq Marzooq.
Iz Grada Mostara i Odjela za urbanizam do trenutka objave članka nismo dobili odgovore poslane prije 5 dana, a zanimalo nas je tko je i kada izdao dozvole, tko je potpisao dozvole te mogućnost izdavanja građevinske dozvole u tom trenutku.
Investitor Real Estate Investition također nije odgovorio na naše upite o njihovom objektu koji će uskoro primiti prve stanare.
Borjana u birački odbor u Livnu ugurala brata, a podrška najljepšoj tetki bit će i njegove dvije kćeri
U rodnom mjestu Borjane Krišto HDZ-ove kandidatkinje za Predsjedništvo BiH upreglo se na sve strane kako bi se u Livnu osigurao što bolji izborni rezultat te stranke pa će tako u biračkim odborima sjediti njezin brat i nećakinje, direktor Elektroprivrede itd. Gradsko izborno povjerenstvo (GIP) je ovim i drugim sličnim imenovanjima prekršio pravilnik.
Piše: Zoran Kolobara / hercegovina.info
Ljupko Krželj, brat Borjane Krišto određen je kao zamjenik predsjednika biračkog odbora stranačkom kolegi Luki Juriču u Osnovnoj školi Bila. Osim Krželja, na listi se nalazi još članova HDZ-a BiH pod drugim strankama ili GIP-om. Stipe Periša i Petar Bikić su također članovi HDZ-a, na službenom dopisu bit će ispred GIP-a, odnosno Dodikovog SNSD-a. Ovaj manevar političke trgovine biračkim odborima zaobilazi Pravilnik koji nalaže da u istom biračkom odboru ne mogu sjediti tri člana jedne stranke, no starim i već dobro provjerenim nemoralnim radnjama ovi Livnjaci su se snašli te će Vrhovna stranka u ovom biračkom odboru imati većinu svojih članova. Ljupko je zaposlenik u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Uz oca Ljupka, "logistička" podrška tetki Borjani će biti Ivana i Ana Krželj. Obje sestre je imenovalo Gradsko izborno povjerenstvo. Ivana je član biračkog odbora u Osnovnoj školi Čuklić, a Ana je zamjena.
Osim uže obitelji i rodbine, na biračkom odboru dnevnicu će zaraditi i direktor livanjske Elektroprivrede. Josipa Čelara je 'neovisno' Gradsko izborno povjerenstvo imenovalo da pravednost izbora nadgleda u Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Novom naselju. Društvo će mu praviti i HDZ-ova Andrea Vukadin iako se nalazi ispred stranke HSP BiH.
Brat i nećakinje Borjane Krišto nisu najpoznatija imena iz te kuće, nevjesta Tihana Krželj ipak je glavna zvijezda kao tadasnja predsjednica notorne udruge 'Hrvatska žena' iz Livna.
Navedena udruga je samo 2016. godine inkasirala 100 tisuća maraka od Vijeća ministara, a udruga je sredstva dobivala i od drugih razina vlasti. Tihana Krželj bila je HDZ-ova zastupnica u Skupštini Hercegbosanske županije u dva navrata, ali i aktivna članica žena HDZ BiH. Još ranije dok je bila predsjednica Federacije BiH, Borjana Krišto je svojoj nevjesti donirala 10 tisuća maraka.
Cijeli slučaj u žižu javnosti dospio je kad je Livno pogađalo jedno od najvećih iseljavanja mladih i cjelokupnih obitelji, a anonimna livanjska udruga dobila ogroman novac koji se enormno razlikovao od ostalih neprofitnih udruga ili organizacija, pa je tako samostan u Kraljevoj Sutjesci dobio sramotnih 1000 maraka što je gvardijan samostana na koncu i odbio. Projekt na temelju kojeg je 'Hrvatska žena' dobila 100 tisuća maraka zove se „Sanacija i rekonstrukcija radi očuvanja kulturno-povijesne baštine“, a decidno se ne navodi čega sanacija i čega rekonstrukcija. Pod pritiskom javnosti ta je donacija vracena u proracun.
LIVNJACI U BORBI ZA VODU ‘Ovakvim ugovorima postajemo afrički rezervat, šest žena je završilo na hitnoj’
Predstavnici livanjske udruge građana 'Turani' danas su u Mostaru održali pressicu na kojoj su pokazali dokumente do kojih su došli u posjed koji svjedoče da se u izdavanju koncesija investitorima utvrdilo više od 50 kršenja zakona i procedura. Kažu da ovu pressicu nisu mogli održati u Livnu jer je taj grad medijska crna rupa i da smo svi mogli svjedočiti kako se postupa prema mirnim prosvjednicima nakon prošlotjednog brutalnog postupanja policije. Mirko Krivić ispred mještana i navedene udruge kazao je da Vlada HBŽ pogoduje investitorima čime je opskrba pitkom vodom dovedena ozbiljno u pitanje.
Preporuka povjerenstva je bila da se sporni ugovor o koncesiji raskine. Međutim Vlada HBŽ je promijenila stav i dali su mogućnost da se pravi aneks ugovora.
"Županijsko javno pravobraniteljstvo je kazalo da aneks ugovora ne sadrži bitne sastojke ugovora o koncesiji i ne može se stupiti o zaključivanju ugovora. Pravobraniteljica naglašava da nije došlo do ispravka lokacije koncesije jer je za nas mještane to vrlo važno i razlog zašto prosvjedujemo svih ovih godina. Lokacija je najvažnije jer je početna lokacija iz ugovora 'Poljana', a više su puta nezakonito mijenjali lokaciju i sada se došlo tik do vodocrpilišta odakle mi crpimo vodu", kazao je Krivić te se osvrnuo i na Ministarstvo financija za koje je rekao da peru ruke od cijelog slučaja.
Ministarstvo financija HBŽ Draška Dalića sa sjedištem u Tomislavgradu ogradilo se od cijelog slučaja proglasivši se nenadležnim za davanje mišljenja, a isto tvrde i njihove kolege iz Ministarstva pravosuđa i uprave dok iz udruge građana tvrde da se dokumentacija krila od navedenog ministarstva.
"Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ očituje se da povodom zahtjeva za dostavljenje mišljenja Ministarstvu gospodarstva, da isto nije nadležno za davanje mišljenja u konkretnoj stvari", kazali su.
Livnjaci smatraju da ovakvim dodjeljivanjem koncesija postaju rezervat.
"Vrlo je jasno i donosi se zaključak da je jedino političkim lobiranjem i izadavanja raznih koncesija poput ove jedan od način rasprodaje našeg javnog dobra kao da smo neka afrička zemlja, slobodno mogu reći da polako postajemo rezervat na svojoj grudi", kazao je Mirko Krivić, koji je i gradski vijećnik (HRS).
Tvrde da javna rasprava nikad nije održana i da mještane nitko ništa nije pitao. Odvjetnik Ivan Prskalo kazao je da je peticiju protiv bušenja potpisalo 250 odraslih osoba, ne uključujući maloljetnike koji su direktno ugroženi.
"Meni je zanimljivo što svaki pravnik vidi iz aviona i seže još od rimskog prava pa moram citirati Marka Porcija Katona koji kaže 'što je nevaljano od početka, ne može se osnažiti protekom vremena'. Ovaj postupak dodjele koncesija u startu nije proveden na zakonit način. Zašto se ovdje pokušava prenijeti koncesija za koju je sama Vlada HBŽ utvrdila da je ništavna, pa onda se nešto prepravlja, ponovno donosi? To ne znam i to ćemo utvrditi zakonskim propitivanjem cijele priče", istaknuo je Prskalo.
Mještanka Marijana Brešić i jedna od onih koja je iz prvih redova doživjela prošlotjednu policijsku brutalnost podijelila je dojmove.
"Sto puta do sada kao i ovaj put sam izašla na, moram naglasiti, mirne prosvjede. Nisam ni u najluđim snovima mogla sanjati ono što smo doživjeli, a govorit ću kao žena koja je napadnuta od strane policije. Žao mi je iskreno policajaca koji su to mladi momci koji su došli iz svih naših općina i njima je na čelu pisalo da im je neugodno. Oni su dobili zapovijed i morali su tu biti, a ovim putem pozivam na odgovornost nalogodavce koji su ih tu poslali jer je 6 žena završilo na hitnoj pomoći i žalosno je da se to događa u 2022. godini. Ne mogu vjerovati i još sam u šoku, a pravdu ćemo tražiti i pravnim putem da se kazne svi koji su to naredili. Razočarana sam i pristupom onih kojima su puna usta ženskih prava, a ovome nisu rekli ni slova. Očito mi iz jednog malog Livna nismo nikome zanimljivi, a da se dogodilo u nekom većem gradu sigurno ne bi prošlo ispod radara".
Livnjaci tvrde da će svaki put braniti svoje temeljno ljudsko pravo na pitku vodu i da neće dozvoliti nikakve ilegalne eksploatacije u svom kraju čime bi direktno ugrozili vodocrpilišta, a najavljuju i kaznene prijave protiv svih odgovornih koji sudjeluju u muljaži koja traje i previše.
