HomeFBiHNovo SarajevoKO NE PLAĆA...

KO NE PLAĆA POSLOVNE PROSTORE: Općina Novo Sarajevo potražuje četiri miliona maraka od zakupaca

Općina Novo Sarajevo potražuje četiri miliona maraka od zakupaca

Općina Novo Sarajevo (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

Općina Novo Sarajevo raspolaže sa ukupno 304 poslovna prostora. Od tog broja, čak 64 poslovna prostora su zapečaćena, govore zvanični podaci. Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg su mnogi poslovni prostori zapečaćeni jesu dugovi zakupaca prema Općini Novo Sarajevo.

„Ukupan broj dužnika prema osnovu korištenja poslovnih prostora Općine Novo Sarajevo je 149. Od tog broja, 131 dužnik je napustio poslovni prostor. Ukupna vrijednost sporova s krajem 2022. godine, a koji se vode pred Općinskim sudom u Sarajevu, iznosi 3.944.931,35 KM. Za svih 149 dužnika u toku je sudski postupak ili je donesena sudska presuda, te su pokrenuti izvršni postupci“, rekli su nam iz Općine Novo Sarajevo.

Dakle, Općina Novo Sarajevo od zakupaca poslovnih prostora sudskim putem potražuje skoro četiri miliona maraka! Ako uporedimo ukupni broj dužnika i broj poslovnih prostora, u prosjeku je na dva poslovna prostora – jedan dužnik.

Ako na to dodamo podatak da je od 2010. godine, sudskim putem, po osnovu duga za zakup poslovnih prostora već naplaćeno oko 1,17 miliona maraka, te da neki dužnici pristaju izmiriti svoj dug momentom zaprimanja tužbe ili u toku sudskog postupka, jasno je da postoji veliki problem u naplati zakupnina. Ili je barem postojao u vrijeme dok je načelnik bio Nedžad Koldžo. Kako nas uvjeravaju iz općinske administracije, dolaskom načelnika Hasana Tanovića neke stvari su se promijenile:

„Predviđene su garancije za plaćanje zakupnine u smislu obezbjeđenja dvije bjanko mjenice bez protesta sa pripadajućom mjeničnom izjavom. Međutim, vrijedno je napomenuti da je istom Odlukom predviđen otkaz ugovora o zakupu nakon kašnjenja u plaćanju dužeg od 120 dana, kao i mogućnost sporazumne otplate duga na rate prije pokretanja sudskog spora. Ova praksa je počela 2021. godine, sa dolaskom nove administracije na čelo Općine Novo Sarajevo, što je već rezultiralo time da se zakupnine naplaćuju znatno efikasnije.“

Kako nam je potvrđeno, trenutno Općina Novo Sarajevo ima 212 aktivnih ugovora sa zakupcima koji redovno izmiruju zakupninu. Kako se tvrdi, od 2010. godine nije zastarilo niti jedno potraživanje, ali je činjenica i da je jedan broj poslovnih prostora danas napušten i ne donosi prihode, poput ovoga na Trgu heroja:

 

FIZIČKO LICE UPISANO KAO VLASNIK

 

Krajem 2022. godine Pravobranilaštvo Općine Novo Sarajevo podnijelo je Izvještaj o stanju sudskih postupaka koji se vode u vezi s poslovnim prostorima, uz listu svih aktivnih sudskih predmeta koji se vode radi naplate dugova.

U samom izvještaju opisano je više od 20 predmeta. Jedan od najzanimljivijih svakako je onaj gdje se jedna osoba (ime i prezime zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka nije objavljeno) uspjela upisati kao vlasnik poslovnog prostora!

Naime, 2013. godine je, kako se navodi, presudom Općinskog suda u Sarajevu „po osnovu ulaganja svojih ličnih sredstava stekao pravo vlasništva na poslovnom prostoru (…) na osnovu čega se upisao kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora.“

Općinu Novo Sarajevo pitali smo kako je moguće da fizičko lice, na bilo koji način, postane vlasnik prostora koje je bilo u općinskom vlasništvu?

Odgovoreno nam je da zakupci ni u kojem slučaju ne mogu steći pravo vlasništva na državnoj imovini koju su uzeli u zakup, ali da je sadašnji vlasnik iskoristio tadašnje nedefinisano stanje prilikom pretvorbe zajedničkih prostorija u poslovne prostore:

„Tužbom protiv Sarajevostana d.d. pred Općinskim sudom u Sarajevu tužitelj je ishodovao presudu u svoju korist i uknjižio se kao vlasnik. Tužitelj je tužio Sarajevostan d.d. dok je Općinu Novo Sarajevo izostavio kao tuženu stranu, a što je Općinski sud prihvatio. Pravobranilaštvo je i u ovom slučaju poduzelo sva raspoloživa pravna sredstva kada je saznalo za spornu presudu i očekuje se odluka drugostepenog suda po uloženoj žalbi Općine kao zainteresovane strane.“

Inače, Općina Novo Sarajevo potražuje skoro 30.000 KM od navedene osobe na osnovu zakupnina.

Ovo nije jedini slučaj gdje se fizička lica žele upisati kao vlasnici poslovnih prostora. Na primjer, saga oko poslovnog prostora u ulici Behdžeta Mutevelića br. 2 traje još od 2002. godine. Nakon prvo presude Općinskog, a potom i Kantonalnog suda u Sarajevu 2011. godine, naloženo je da se poslovni prostor preda Općini Novo Sarajevo.

Umjesto izvršenja, kreće sudska trakavica koja još uvijek nije okončana. Formalno, na snazi je mjera osiguranja kojom je odloženo izvršenje, a u međuvremenu je podignuta tužba protiv Općine Novo Sarajevo radi utvrđivanja prava vlasništva(?!) te je ovaj sudski postupak u toku.

Dešavalo se, kako se u izvještaju navodi, i da se predmeti „fizički gube u pisarnici suda“, i to u predmetu gdje je vrijednost spora oko 242 hiljade maraka.

Najveći broj zakupaca poslovnih prostora su fizička lica čiji identitet, osim inicijala, nije predstavljen. Na listi je i nekoliko firmi-dužnika. Iako smo mnoge pokušali kontaktirati, na naš poziv odgovorio je tek vlasnik i direktor firme „Katmar“ Bekir Katica.

Inače, protiv ove kompanije, navodi se u izvještaju, vode se dva aktivna sudska postupka i to za deposjediranje i naplatu duga, te se kaže kako su donesene dvije pravosnažne i izvršne presude. Vrijednost spora, prikazano je u tabeli, iznosi oko 26.000 KM.

„Dug je nastao u koroni, to je razlog. Morat ćemo platiti i to je to“, rekao je Katica, ne dajući detaljnije informacije.

U pregledu svih aktivnih sudskih predmeta koji se vode radi naplate dugova prema osnovu korištenja poslovnih prostora i deposjediranja dužnika, najvrjedniji je postupak iz 2010. godine koji se vodio protiv firme „Argentarija“ – 94.856,94 KM, te je u ovom slučaju u toku izvršni postupak.

Izvršni postupak je u toku i kada je riječ o tužbi protiv firme „Volvox“, a vrijednost spora je oko 44 hiljade maraka. Firma „Milkman“ spominje se tri puta u 2019. godini, a ukupna vrijednost tri spora je oko 68 hiljada maraka. Među tuženim, navode se i firme „Stroping“, „Topcon“, „Drime“, „Mos“…

Tuženo je i na desetine fizičkih lica, a najveća vrijednost je u predmetu protiv osobe inicijala H.N. – 44.248,32 KM, a druge tužbe vrijedne su od nekoliko hiljada, pa sve do preko 30 hiljada maraka.

Na kraju recimo i to da je situacija, prema iznesenim podacima, ipak bolja nego primjerice u Općini Centar Sarajevo, gdje zakupci poslovnih prostora duguju 16 miliona mraka Općini Centar, a o čemu smo iscrpno pisali.

Zakupci poslovnih prostora duguju 16 miliona Općini Centar!INTERAKTIVNA MAPA DUŽNIKA (1)Zakupci poslovnih prostora duguju 16 miliona Općini Centar!

Nakon decenija neplaćanja kirije, pola duga u zastariLISTA DUŽNIKA ZA PROSTORE OPĆINE CENTAR (2)Nakon decenija neplaćanja kirije, pola duga u zastari

Korisnicima poslovnih prostora Općine Centar neće biti oprošteni dugoviBEZ OBZIRA NA ODLUKU PRETHODNOG VIJEĆAKorisnicima poslovnih prostora Općine Centar neće biti oprošteni dugovi

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

NAKON PISANJA ŽURNALA: Pokrenut postupak za poništenje diplome Muhameda Ramovića

Senat Univerziteta u Sarajevu na 39. vanrednoj sjednici održanoj 4.9.2024. godine donio je Odluku o pokretanju postupka za poništenje diplome Muhameda Ramovića, bivšeg gradonačelnika Goražda. FPN je ranije odbio postupiti po rješenju inspekcije kojim se nalaže poništenje diplome, zato što bi Ramović mogao tužiti fakultet

Borba mještana u Livnu : Tužilaštvo 16 mjeseci istražuje sporne koncesije, a Vlada šuti

Prijava, u koju je Žurnal imao uvid, podnesena je protiv nekoliko osoba koje su na bilo koji način uključene u dodjelu ove koncesije. Kantonalno tužilaštvo u Livnu je na osnovu te prijave formiralo predmet još prije 16 mjeseci, preciznije krajem maja 2023. godine.

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić