HomeFBiHCentar SarajevoSLUČAJ HASTAHANA: Načelnik...

SLUČAJ HASTAHANA: Načelnik Mandić ne želi raskid ugovora, Centralnoj banci nudi zamjensku lokaciju

Načelnik Mandić ne želi raskid ugovora, Centralnoj banci nudi zamjensku lokaciju

Foto: Adi Kebo/zurnal.info

Iako je izvjesno da će priča u vezi s izgradnjom poslovne zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine u sarajevskom parku Hastahana uskoro biti završena, ipak se ne nazire kraj rješenju spora između ove institucije i Općine Centar.

Podsjetimo, nedavno je advokatski tim kojeg je angažovala Centralna banka završio pravnu analizu dokumentacije predmeta Hastahana, a novinari Žurnala imali su uvid u ovaj dokument. Njihov zvanični prijedlog je da Upravno vijeće Centralne banke BiH prihvati inicijativu za pokretanje raskida ugovora s Općinom Centar, i to da se raskid ugovora inicira podnošenjem tužbe.

Centralna banka BiH će tražiti raskid ugovora s Općinom Centar?ŠTA JE POKAZALA ANALIZA PREDMETA HASTAHANACentralna banka BiH će tražiti raskid ugovora s Općinom Centar?

Šta bi Centralna banka tom tužbom tražila? Prije svega, povrat kupoprodajne cijene – oko 4,7 miliona maraka – te povrat uplaćene rente – oko 500.000 maraka. Pored toga, advokati su savjetovali da se tužbom traži i naknada štete u vidu povećane cijene koštanja izgradnje zgrade, odnosno građevinskih radova, te naknada štete u vidu razlike između plaćene kupoprodajne cijene i trenutne tržišne cijene.

Ipak, navodi se u analizi, male su šanse da sud usvoji zahtjeve u vezi s naknadom štete, s obzirom na to da se ne može smatrati da je Općina Centar kriva za promijenjene okolnosti zbog kojih se ne može ostvariti svrha ugovora.

Faksimil dijela pravne analize dokumentacije u predmetu Hastahana

Jasno, sve ukazuje na to da će Centralna banka tražiti raskid ugovora s Općinom Centar i povrat sredstava. Kako smo već pisali, prema Žurnalovim saznanjima većina članova Upravnog vijeća Centralne banke ipak nije za pokretanje tužbe, već za opciju da se pokuša dogovoriti sporazumni raskid ugovora, uz zaštitu interesa Centralne banke.

Iako bi o eventualnom raskidu ugovora trebali odlučivati i općinski vijećnici, puno se toga pita i općinska administracija na čelu s načelnikom Srđanom Mandićem. Za njega raskid ugovora i povrat novca nisu opcija.

„Želim da vjerujem da je moguće izbjeći situaciju u kojoj se dvije važne državne institucije nalaze u sudskom sporu“, kaže Mandić za Žurnal, ističući da još uvijek nisu dobili zvanični prijedlog Centralne banke kada je riječ o eventualnom sporazumnom raskidu ugovora.

Jedan od problema s kojim bi se eventualno mogao suočiti načelnik Srđan Mandić jeste što je novac koji je uplatila Centralna banka već potrošen. I to ne u obnovu parka Hastahana kako su to ranije obećavali prethodni načelnik Nedžad Ajnadžić i njegovi saradnici.

Gdje je nestalo 4,7 miliona maraka koje je uplatila Centralna banka?Nema gradnje u parku HastahanaGdje je nestalo 4,7 miliona maraka koje je uplatila Centralna banka?

Stoga načelnik Mandić ponavlja da je i dalje na stolu ponuda kojom bi Centralna banka dobila zemljište na drugoj lokaciji. Do sada se u javnom prostoru spominjalo nekoliko zamjenskih lokacija, ali za jednu načelnik Općine Centar tvrdi da je savršena:

„Govorimo o lokaciji nekoliko stotina metara ispod Hastahane, iza UNITIC-ovih nebodera, savršena lokacija. Nudili smo guverneru da Općina Centar pokrije troškove izrade novog projektnog rješenja. Onog momenta kada budu spremni na dogovor, u rekordnom vremenu ćemo izdati sve saglasnosti. Siguran sam da bi i Centralna banka mogla izvući korist iz takvog ishoda. Ja i dalje čvrsto vjerujem u mogućnost dogovora. Mislim da je to rješenje koje je u interesu svima.“

Crvenom bojom okvirno označeno zemljište koje Općina Centar nudi Centralnoj banci (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

Na ovom prostoru danas je parking. Prema Mandićevim riječima, dio zemljišta je u vlasništvu Općine Centar, dio u vlasništvu Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, a površina zemljišta je oko cca. 2.100 metara kvadratnih.

„Ističem još jednom da želimo da tako važna državna institucija ima svoje objekte na području općine Centar“, zaključuje Srđan Mandić.

Novinari Žurnala nedavno su razgovarali i s aktivistima koji se zalažu za očuvanje i uređenje Hastahane kao parkovskog prostora, u skladu s potrebama građana. Za njih su prihvatljiva jedino ona rješenja koja ne podrazumijevaju bilo kakvu gradnju u Hastahani, a podrazumijevaju uređenje i održavanje ovog prostora.

Hastahana (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

Naglašavaju da opasnost postoji sve dok je na snazi trenutni regulacioni plan kojim je predviđena gradnja na ovom prostoru:

„Ono što mi očekujemo jeste da se za sada površina redovno održava i čisti, a besmisleno nam je da se neke veće intervencije na uređenju parka poduzimaju sve dok se ne izmijeni regulacioni plan.“

Na kraju još jednom podsjetimo da je cijeli slučaj Hastahana završio i u rukama kantonalnih i državnih tužilaca. Podnesene su prijave protiv, između ostalih, guvernera Senada Softića i bivšeg načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića.

Tužilačke odluke još uvijek nisu donesene.

(zurnal.info)

Tekstovi i fotografije potpisani kao autorski rad novinara i fotografa Žurnala dostupni su za prenošenje 24 sata nakon objavljivanja, uz obavezno navođenje izvora.

 

Nastavite čitati:

NAKON PISANJA ŽURNALA: Pokrenut postupak za poništenje diplome Muhameda Ramovića

Senat Univerziteta u Sarajevu na 39. vanrednoj sjednici održanoj 4.9.2024. godine donio je Odluku o pokretanju postupka za poništenje diplome Muhameda Ramovića, bivšeg gradonačelnika Goražda. FPN je ranije odbio postupiti po rješenju inspekcije kojim se nalaže poništenje diplome, zato što bi Ramović mogao tužiti fakultet

Borba mještana u Livnu : Tužilaštvo 16 mjeseci istražuje sporne koncesije, a Vlada šuti

Prijava, u koju je Žurnal imao uvid, podnesena je protiv nekoliko osoba koje su na bilo koji način uključene u dodjelu ove koncesije. Kantonalno tužilaštvo u Livnu je na osnovu te prijave formiralo predmet još prije 16 mjeseci, preciznije krajem maja 2023. godine.

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić