Građanima Trebinja se pored sad već utopijskog aerodroma godinama obećava izgradnja Kliničkog centra. Da je sve oko izgradnje ove i te kako važne ustanove na jugu Republike Srpske sporno, pokazuju brojni podaci. Osim što je za izgradnju Kliničkog centra izabrana najskuplja pristigla ponuda i što građani tvrde da im republičke vlasti oduzimaju privatno zemljište, pitanje je da li je odabrana lokacija bezbjedna i, uzimajući u obzir sve uslove, u opštem interesu društva i građana.
Piše: Sanja Vasković
Još 2019. član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Poslovnog sistema Swisslion iz Trebinja Rodoljubom Draškovićem izjavio je da će Republika Srpska, zajedno sa ovom kompanijom “stati iza izgradnje novog kliničkog centra u Trebinju”, izdvajajući za ovu namjenu iznos “veći od 50 miliona KM”. Iduće godine predstavljeno je idejno rješenja budućeg kliničkog centra u Trebinju. “Riječ je o projektu od 30 miliona KM, čija je površina oko 20.000 metara kvadratnih korisnog prostora”, pisali su mediji. Gradonačelnik Trebinja obećao je da će bolnica biti završena do kraja 2022, godina na izmaku, a od bolnice nema ništa. Ni temelja.
U toku je tek konkursna procedura. Tako je Vlada Republike Srpske prije mjesec dana izabrala najbolju, riječ je ujedno o najskupljoj pristigloj ponudi na tenderu za izgradnju bolnice. Najbolja ponuda je ona koju predvodi firma “Herc gradnja” Trebinje, a vrijednost radova procijenjena je na čak 128,4 miliona KM sa PDV-om. Nakon odabira “najpovoljnije” ponude iz jedne banjalučke firme, koja je učestovala na tenderu, najavili su da će, ukoliko isti ne bude poništen, podnijeti krivične prijave.
Tvrde da imaju dovoljno argumenata.
“Očigledno je da su namjere Ugovornog organa usmjerene na ograničavanje aktivne konkurencije, te diskvalifikaciju najpovoljnijeg ponuđača u korist favorizovanog ponuđača čija je ponuda čak 13,5 miliona KM skuplja od ponude žalioca”, navode u “Aragosti”, prenosi Capital.
Čije je naše zemljište?
Grupa građana Trebinja okupljenih oko Pokreta za restituciju odavno tvrdi kako republička vlast pokušava nezakonito izgraditi bolnicu na poljoprivrednom zemljištu koje pripada njima. Iz pokreta kažu da su gradske vlasti 70.000 kvadrata na spornom lokalitetu Pridvorci,-Gnojine , mimo zakona, pretvorili u građevinsko zemljište. S druge strane, iz Grada Trebinja, kažu da je sve po zakonu i da neće odustati od gradnje.
Međutim, i pored toga što građani tvrde da promjena namjene zemljišta nije po zakonu, kao i da je na spornoj lokaciji zabranjena gradnja, budući da se radi o zaštićenom području, postavlja se pitanje bezbjednosti izgradnje kliničkog centra na lokaciji i zemljištu podložnom poplavama.
“Uraditi neki tako gabaritni objekat od značaja za grad pored rijeke koja plavi? To je plavno područje tu”, konstatuje Srbo Škero iz Pokreta za restituciju Trebinje u izjavi za SPIN Info govoreći o, u najmanju ruku, spornoj i nezakonitoj odluci gradskih vlasti Trebinja da grade Klinički centar na lokaciji podložnoj poplavama.
U slučaju poplava kakve su zadesile Trebinje 1979. godine, lokacija na kojoj je predviđena izgradnja Kliničkog centra među prvima bi bila pod vodom, čime bi osim direktnog ugrožavanja života zaposlenih isti bili onemogućeni pružiti zaštitu ugroženom stanovništvu.
Potencijalne opasnosti
A da potencijalna opasnost od poplava postoji jasno je i na osnovu trenutnog stanja u HET-u, odnosno nemara nadležnih na konstantna upozorenja o problemima brane Grančarevo koja je oštećena i dijelom sa pukotinama.
Stručnjaci na čelu sa dr Vladanom Kuzmanovićem, dekanom Građevinskog fakulteta u Beogradu, još davne 2017. godine upozoravali su u svom izvještaju rukovodstvo HET-a da se zbog pukotina na brani Grančarevo ne smije puniti Bilećko jezero preko kote 380.
U analizi profesora Kuzmanovića predlaže se hitna sanaciju desnog boka brane, kao i niz drugih mjera neophodnih za sanciju, koje još uvijek nisu realizovane, čime je stanovništvo direktno dovedeno u opasnost s obzirom da je visina vode u akumulaciji u određenim momentima prelazila iznad nivoa koji struka smatra bezbjednim. Tako se rukovodstvo HET-a oglušilo na upozorenja i svjesno dovelo u opasnost život građana.
Osim toga, sistem Hidroelektrana na Trebišnjici bi, i u slučaju terorističkog napada mogao izazvati ozbiljne posljedice po stanovništvo kao što je to nedavno bio slučaj sa oštećenjima na velikoj brani na jugu Ukrajine, kada je ova zemlja optužila Rusiju za granatiranje brane. Upravo je bolnica prva instanca zaštite stanovništva od različitih prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim faktorom. A u najgorim scenarijima bolnica u Trebinju na planiranoj lokaciji, bila bi laka meta.
Zbog svega navedenog postavlja se pitanje zbog čega su gradske vlasti u Trebinju ovim potezom potencijalno ugrozili građane Trebinja i medicinski kadar?
Elitno naselje važnije od bolnice?
Srbo Škero iz pomenutog Pokreta za restituciju kaže da su tek naknadno shvatili zašto je izgradnja kliničkog centra premještena na spornu lokaciju koja je prije svega poljoprivredno zemljište, i koja nije u vlasništvu grada već državna imovina kojom, zbog Zakona o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je nametnuo visoki predstavnik 2005, nije moguće raspolagati. Tvrde da iza svega stoje interesi visokih funkcionera Grada Trebinja.
“Naravno da Luka Petrović ima svoj interes tu, jer preko puta se nalazi taj Otok na kojem je 2018. gradska uprava preko svojih portal izbacila vijest kako se na tom mjestu planira izgradnja elitnog naselja sa vilama i hotelima, a to je mjesto koje je predviđeno u slučaju poplava i to je zaštitni pojas rijeke Trebišnjice po urbanističkom planu, i plus poljoprivredno zemljište koje su obrađivali moji preci. Kada smo mi vidjeli šta se sve sprema i kada smo se pojavili, napravili smo im problem i pitali su se kako to da pretvore u građevinsko zemljište, jer smo mi van snage stavili i reguacioni plan u Pridvorcima pošto je reagovao republički inspektor i ustanovio da su prekršili odluku Skupštine”, kaže Škero.
Nesavjestan rad u službi i kršenje Zakona?
U Zakonu o uređenju prostora i građenju RS jasno stoji da je obaveza Republike i svih jedinica lokalne samouprave, na osnovu izučavanja prirodnih uslova, a posebno seizmičkih, demografskih, ekonomskih, socijalnih, tehničkih i drugih uslova obezbijediti funkcionalnu i racionalnu organizacija i korišćenje raspoloživog prostora, dobara u opštoj upotrebi, prirodnih resursa, materijalnih, kulturnih i ekoloških vrijednosti, racionalno korišćenje energije, zaštita i unapređivanje životne sredine, te usaglašavanje interesa svih korisnika prostora.
Na osnovu čega je određena lokacija, i pored brojnih upozorenja adekvatna za jednu od najbitnijih ustanova u svakom gradu i ko su stručnjaci koji su vršili analize nivoa stogodišnjih voda, odnosno geološka i druga ispitivanja, od nadležnih u Gradu Trebinje nismo dobili odgovor.
A da li o prostornom uređenju Grada nadležni se vode javnim ili privatnim interesom, najbolje govori rečenica jednog od zaposlenih u gradskoj upravi Grada Trebinja nakon konsultacija oko prostornog plana Grada : “Gospodine Petroviću vaša ideja za lokaciju je sjajna”.
