U Izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Grada Istočno Sarajevo za 2023. godinu republički revizori navode niz propusta i kršenja zakona koji su bili osnov za mišljenje s rezervom.
Piše: Slađan Tomić
Za revizore je sporan Ugovor o izvođenju radova na izgradnji Memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim Srbima Sarajevsko-romanijske regije u XX vijeku i Sporazum o saradnji na projektu „Park Sunce sa spomeničkom skulpturom Belog anđela“, o čemu je naš portal u više navrata pisao. Finansiranje ovog projekta je, po mišljenju revizora, rađeno mimo zakona i uobičajenih procedura.
„Jer se Grad Istočno Sarajevo kao finansijer i nosilac projekta, obavezao da doznači sredstva Boračkoj organizaciji Opštine Istočno Novo Sarajevo u iznosu od 2.200.000 KM za plaćanje izvođača radova „Uniotec“ d.o.o. Istočno Novo Sarajevo, odnosno Omladinskom udruženju „Aksiom“ u najmanjem iznosu od 510.348 KM. Nabavke su izvršene i evidentirane u poslovnim knjigama Grada u iznosu od 1.033.774 KM bez provođenja odgovarajućih procedura javnih nabavki, što nije u skladu sa članom 3., 6. i 14. Zakona o javnim nabavkama“, navodi se u izvještaju.
Revizoru objašnjavaju da je odgovorno lice za propuste gradonačelnik Ljubiša Ćosić, a on u izjavi za Spin info kaže da nije kršen Zakon o javnim nabavkama nego je to mišljenje revizije za koju smatra da nije urađena adekvatno.
„Imajući u vidu da je vrijednost projekta 2,1 ili 2,2 miliona KM gdje je još u toku realizacija gdje mi u početku nismo imali niti sad imamo sav novac za realizaciju projekta, mi smo se odlučili na takav način realizacije projekta sa nevladinim organizacijama, jer smo svjesni da mi kao gradska uprava ne možemo obezbijediti sav novac u vrijednosti projekta niti ga imamo u budžetu. Novac se obezbjeđuje iz više različitih izvora. Imate u Zakonu o javnim nabavkama tačno član koji kaže da ukoliko se neki od projekata na taj način finansira, ne može više od 50% biti finansiran od jednog izvora javnih sredstava jer tad bi se smatralo da se krši Zakon o javnim nabavkama“, kaže Ćosić za naš medij. Smatra da na ovaj način nije prekršen zakon.
„Ono što su revizori konstatovali, oni nisu ušli u dubinu samog projekta“, govori Ćosić.
Dodaje da je Grad do sada Boračkoj organizaciji prebacio 700.000KM, i vjerovatno više neće ni marke, pa računa na to da je Grad projekat finansirao sa manje od 50% sredstava.
„Nadamo se da će ostatak uspjeti da obezbijedi Opština Istočno Novo Sarajevo i druge javne institucije. Zato smo se odlučili za takvu realizaciju projekta, a ne da bi kršili Zakon o javnim nabavkama“, dodaje Ćosić.
No, urednik portala PratimoTendere.ba Slobodan Golubović smatra da je ovo samo jedan od načina zaobilaženja zakonskih obaveza.
„Ugovorni organi praktično na dnevnom nivou pronalaze nove modus operandi za zaobilaženje zakonskih procedura. Tako je i ovo ‘pretvaranje’ sredstava za javne nabavke u grant sredstva samo jedan od novih načina koje su osmislili. Kad su u pitanju nivoi mišljenja revizorskih institucija (pozitivno, s rezervom, negativno) iskustvo nam govori da je to poprilično fleksibilno, a imajući u vidu da se u više navrata dokazalo da ni revizorske institucije više nisu nezavisne od političkih uticaja, mišljenje s rezervom u ovom slučaju govori da su razmjere zloupotreba više nego očigledne.
Za popravke službenih vozila javne nabavke cjepkane mimo zakona
Revizori su uočili još nepravilnosti, a jedna od njih je i nabavka usluga za popravke i održavanje službenih vozila Gradske uprave.
„U najmanjem iznosu od 15.697 KM provedene su putem više direktnih sporazuma, čime je izvršeno dijeljenje nabavki, što nije u skladu sa članom 14. stav (1), 15. stav (6) i 87. Zakona o javnim nabavkama“, mišljenja su revizori.
Za gradonačelnika ovakvo mišljenje je rezultat činjenice da „revizori sjede u kancelariji“ i ne razumiju situaciju na terenu.
„To je tek posebna priča, to je nešto što se karakteriše kao dijeljenje javnih nabavki. Ne mogu ja znati koliko će se u toku godine vozila da se pokvari i šta će da se desi. Mi imamo okvirni sporazum koji zaključimo, ali veoma često se desi da su ti iznosi kvarova izvan onoga što je definisano okvirnim sporazumom tako da se onda izvrše nabavke od različitih dobavljača. Ista stvar vam je sa javnom rasvjetom. Jedno je što se dešava u životu svaki dan, i što mora biti finansirano iz gradske kase, a drugo je ono nepredviđeno“, kaže Ćosić.
Foto: Ilustracija
Pojašnjava da postoji neusklađenost između planiranog i onoga što se desi na terenu.
No, za one koji pomno prate trendove tenderskih procedura javnih institucija kažu da se takve stvari ne bi smjele dešavati onima koji godinama planiraju javne nabavke. Ćosić to radi više od deceniju, budući da je na pozicijama gradonačelnika i načelnika 12 godina.
„Da je riječ o nekom ugovornom organu koji je tek osnovan i/ili nema puno iskustva u javnim nabavkama ovo bismo mogli pripisati neiskustvu i neadekvatnom planiranju. Međutim, s obzirom na to da se radi o Gradu Istočno Sarajevo, sigurno je da ima sasvim dovoljno iskustva, tako da se najvjerovatnije radi o izbjegavanju provođenja transparentnijih postupaka kao što su otvoreni postupak ili konkurenstki zahtjev. Direktni sporazum je postupak javne nabavke koji po definiciji jednostavan i netransparentan i kao takav je pogodan za zloupotrebe i ograničavanje konkurencije. Vjerovatno su pretpostavljali da u moru direktnih sporazuma niko neće sabirati pojedinačne iznose i utvrditi da su premašili cifru od 10.000 KM, koliko je po Zakonu o javnim nabavkama dozvoljeno da se potroši kroz direktne sporazume za istovrsne nabavke“, kaže Golubović.
I za ostale nepravilnosti Ćosić ima opravdanje. Pa tako revizorski nalaz da nisu uplaćivani pripadajući porezi i doprinosi za isplatu regresa pravda činjenicom da je regres morao isplatiti po sudskoj odluci.
„Mi u budžetu, imajući u vidu da smo izgubili prihode od komunalnih taksi koja je ukinuta zakonom, nismo imali prihode planirane za isplatu regresa. Potom je sindikat tužio Gradsku upravu i dobili su presudu. Kad su dobili presudu njom je isplaćen neto iznos za regres, a nije bruto jer je tako naređeno sudskom odlukom. Nismo mi ništa izbjegli nego nismo imali sredstva za isplatu, a sudskom odlukom smo bili dužni platiti neto“, kaže Ćosić.
Sada rizikuje tužbu Poreske uprave za neuplaćene poreze, ali da ne odmičemo od teme. Nepravilnosti je puno, ako vjerujemo revizorima koji u izvještaju kažu kako smatraju da su revizorski dokazi koje su prikupili dovoljni i odgovarajući.
Ova lokalna zajednica nije jedina u kojoj su revizori uočili nepravilnosti. Primjere kršenja Zakona o javnim nabavkama često vidimo, ali se nezakonitim radnjama za sada bave samo revizori pa je pitanje da li su revizorski izvještaji materijal i za tužilaštva i da li bi se te dvije institucije trebale uvezati.
„U prethodnom periodu je bilo više inicijativa i pokušaja da se tužilaštva i revozorske institucije uvežu, međutim na terenu nisu vidljivi efekti te saradnje. Kad je u pitanju rad tužilaštava, čak i bez revizorskih izvještaja oni samo na osnovu informacija koje se objavljuju u medijima imaju odriješene ruke da po službenoj dužnosti pokreću istrage, a imaju i svu moć i mehanizme da dođu do istih informacija kao revizori ili istraživački novinari“, kaže Golubović.
Poslovanja lokalnih zajednica nadležne institucije često ocijene negativno pa je Ćosić zadovoljan ocjenom s rezervom. Dok jedna institucija ukazuje na nepravilnosti, tužilaštva ni po službenoj dužnosti ne pokreću istrage niti formiraju predmete. Bar da provjere da li su zaista kršeni zakoni i da li zato odgovorni trebaju odgovarati. Brojne nepravilnosti javnih organa tako najčešće ostanu samo uočeni i istaknuti na papirima i u digitalnoj formi izvještaja, a sa tom informacijom niko ništa ne radi – ni građani, ni tužioci, a često ni opozicija koja u ovom Gradu skoro i ne postoji.
