Kineska “Potemkinova sela”
Kinezi gospodare kamenolomom u Berkovićima, u BiH za pet godina uložili tek oko devet miliona KM
1 godina
Godinama se u BiH najavljuju kineske investicije koje su ostale “mrtvo slovo na papiru”, ali se one redovno “recikliraju”. Ovaj i drugi zvanični podaci demontiraju pokušaje da se stvori privid da Kina u BiH ulaže milijarde. Jasno je da postoji razlika između kineskih kredita obavijenih velom tajne i stvarnih ulaganja u BiH do kojih kada i dođe, onda ih naplate ulaskom u vlasništvo naših prirodnih bogatstava, poput kamenoloma
Kamenolomom Kremnice u općini Berkovići, u entitetu RS, godinama upravljaju kineski vlasnici i gotovo sav kamen izvoze u Kinu. Iako je Privredno društvo „Kremnice“ dobilo od Vlade Republike Srpske koncesiju za eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena na području općine Berkovići 2012. godine kao firma u vlasništvu bh. državljana, već 2014. godine u vlasničku strukturu preduzeća kao većinski vlasnik ulazi kineski partner Han Chenglian i Privredno društvo Hongkong Panjing Mining Shares limited. Tada i koncesija za eksploataciono polje kamena kremita, površine od 14,8 hektara, prelazi u ruke Kineza.
Piše: Fokus.ba/HercegovinaInfo
Od tada se cjelokupna proizvodnja kamenih blokova izvozi na kinesko tržište. Tako će moći raditi narednih 30 godina koliko važi pravo na koncesiju. Riječ je o izvozu od oko 5.400 m3 blokova godišnje ili 600 kontejnera.
Ovo su podaci koje je Privredno društvo „Kremnica“ objavilo i na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici. No, podataka o tome kakvu korist entitet RS ili sama država BiH imaju od rudarenja kamena nema.
Upit o tome smo poslali nadležnim u Općini Berkovići, ali odgovora nema.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘intext’); });
U ovom kontekstu indikativno je i to što se prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH koje je dobio Fokus iznos izvezenog kamena iz naše zemlje godinama kreće u novčanoj vrijednosti od oko tri miliona KM, dok se uvoz kreće i do 26 miliona KM vrijednog kamena.
Iako u rudniku u Berkovićima radi određeni broj domaćih radnika, jasno je da su Kinezi u rudarenje ovog vrijednog kamena uložili novac zbog vlastite koristi. Inače, više od pola vrijednosti ukupnog izvoza arhitektonskog kamena, odnosno mramora i granita, iz BiH posljednjih pet godina odlazi u Kinu.
I dok od eksploatacije kvalitetnog hercegovačkog kamena u ovom slučaju koristi imaju najviše Kinezi, ovakva ulaganja ubrajaju se u investicije u BiH, bez obzira na to što je ustvari riječ o iskorištavanju naših prirodnih resursa.
Također, ovakva navodna ulaganja demaskiraju i stvarne namjere kako Kine tako i promotora njihovih navodno dobrih namjera u BiH. Premda se periodično u našoj zemlji pojave informacije o “kineskim milijardama” koje su završile u BiH, mnogi ih pogrešno tumače kao ulaganja ili direktne investicije. Podatak koji smo dobili od Agencije za unapređenje stranih investicija kao odgovor na naš upit govori da je u posljednjih pet godina Kina u BiH investirala ukupno 9,4 miliona KM!
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘intext_1’); });
Jasno je da ovaj podatak demontira pokušaje da se stvori privid kako se milijarde kineskog kapitala ulažu u BiH.
Naravno da postoji razgraničenje između tajanstvenih kineskih kredita kojim se finansiraju određeni projekti u BiH, naročito u entitetu Republika Srpska i ulaganja u realni sektor koji BiH i njenim građanima donosi neku dobrobit.
Iako iz FIPA-e kažu da bez obzira “na skromne iznose registriranog kapitala iz Narodne Republike Kine” treba napomenuti da se kroz ugovore o izgradnji i finansiranju energetskih i infrastrukturnih projekata kroz saradnju partnera iz NR Kine s javnim ili privatnim kompanija u BiH realiziraju veće investicije, mora se naglasiti da u tim slučajevima nije riječ o ulaganjima nego o čistom kreditiranju pod uvjetima koje kineski finansijeri kriju “kao zmija noge”.
Također, iz FIPA-e kao značajniju kinesku investiciju navode izgradnju Vjetroparka „Ivovik“ kod Livna, vrijednu oko 130 miliona eura. Poznato je da su Kinezi do koncesije za ovaj projekat došli na sumnjiv način, a od prodaje struje od te vejtroelektrane korist će imati uglavnom kineski vlasnici pa se u ovom slučaju ne može govoriti o ulaganju u BiH, nego u privatne biznise.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘intext_3’); });
TAJNI PROJEKTI OD DRŽAVNOG ZNAČAJA OD KOJIH PROFITIRAJU OPET KINEZI
Da su kineski krediti i ugovori o njima tajni i da o njima nema zvaničnih podataka, govori i odgovor Fokusu iz Ministarstva finansija i trezora BiH na pitanje koliko je naša zemlja zadužena kod kineskih banaka.
– U evidencijama Ministarstva finansija i trezora BiH nema kreditnih zaduženja kod banaka ili drugih institucija NR Kine – odgovorili su na upit Fokusa iz ovog državnog ministarstva.
S druge strane bilo je ranijih pokušaja da se saznaju detalji ugovora kineskih kredita s kojima se finansiraju određeni infrastrukturni projekti i u FBiH i u RS-u. Međutim, oni su do danas ostali tajni, pa se samo može nagađati visina kamate na te kredite, kao i uvjeti pod kojima su dobijeni, a za koje se pretpostavlja da u svakom slučaju idu u korist kineskih kreditora.
SUMNJIVE DOZVOLE ZA BORAVAK
Istovremeno, kineskim državljanima izdaju se dozvole za privremeni boravak po osnovu “projekata od značaja” koji u našoj zemlji rade bez radne dozvole.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘intext_4’); });
Kako je Fokusu odgovoreno iz Službe za poslove sa strancima, takvih dozvola je u posljednje vrijeme izdato i najviše, ali na naš upit o kojim je to “projektima od značaja” riječ nisu odgovorili. Ostalo je nejasno i koji su to organi države BiH, na koje se poziva Služba za poslove sa strancima, proglasili projekte od posebnog interesa na osnovu kojih kineski državljani mogu dobiti radne dozvole u BiH bez prethodno odobrenog boravka.
– U vezi s Vašim upitom, ovim putem Vas informiramo da u BiH trenutno odobren / produžen privremeni boravak ima 489 državljana Kine, od čega je najviše izdato po osnovu rada bez radne dozvole – projekat od značaja 295, rada s radnom dozvolom 148, spajanje porodice 38 i obrazovanje osam. Odobren stalni boravak u Bosni i Hercegovini ima 308 državljana Republike Kine. Stranci koji rade na projektima, a koje su organi države proglasili od posebnog interesa, mogu raditi bez radne dozvole po osnovu prethodno odobrenog boravka. Služba za poslove sa strancima nadležna je za odobrenje boravka po osnovu projekta od značaja – naveli su za Fokus iz Službe za poslove sa strancima.
Svi ovi podaci idu u prilog tajnovitosti kineskih projekata u BiH, od kojih su mnogi svojevrsna “Potemkinova sela”, jer od dugogodišnjih brojnih najava ulaganja, tek rijetka su ostvarena, ali je evidentno da je nečiji interes da stvori privid o investiranju kineskog kapitala u našu zemlju.
No, činjenice s terena govore samo o utjecaju i povlasticama Kineza pri dobijanju koncesija na prirodna bogatstva u BiH pod sumnjivim okolnostima, te ostvarivanju koristi kineskih investitora kroz projekte u koje možda jesu uložili novac, ali im se on višestruko vratio.
Zanimljivo je i na koji način se pokušava dati kredibilitet i legitimitet navodnim kineskim ulaganjima u BiH kroz institucije entiteta Republika Srpska.
Naime, već godinama predstavnici Vlade RS-a sastaju se s raznoraznim navodnim investitorima iz Kine i najavljuju izgradnju fabrika po RS-u koje bi finansirali kineski privrednici. No, do sada su sve te najave ostale mrtvo slovo na papiru.
PROPALI PROJEKTI SE RECIKLIRAJU GODINAMA
Među najčešće spominjanim imenima koja se dovode u vezu s kineskim navodnim investicijama je ono Dragana Čorokala, direktora “Fortis grupe” koju čini više kompanija, među kojima je i “Prijedorputevi”.
Čorokalo je očigledno zadužen za “vodanje” kineskih investitora po RS-u i za plasiranje informacija o njihovim ulaganjima koja do sada liče samo na “Potemkinova sela” i nijedan od tih projekata nije zaživio.
Tako je Čorokalo još 2016. godine najavljivao zajedničku investiciju s Kinezima u cementaru u Novom Gradu u kojoj bi Kinezi imali većinsko vlasništvo.
Iako je svojevremeno Čorokalo govorio da su u pitanju dani za finalizaciju ovog dogovora, danas, osam godina poslije, od tog projekta za koji se govorilo da je vrijedan 120 miliona eura i da će zapošljavati oko 500 radnika nema ništa.
Čorokalo je najavljivao da će tražiti od RS-a da ovaj posao s Kinezima proglasi projektom od općeg interesa, a postavlja se pitanje je li upravo na osnovu proglašenja ovakvih, nepostojećih projekata, stotine kineskih državljana ostvaruju pravo na tobožnjii rad u BiH i bez prethodno ostvarenog boravka.
Izgradnju cementare Čorokalo je najavljivao s kineskom firmom “CAMCE”, a nekoliko godina kasnije direktor „Fortis grupe“ najavio je izgradnju fabrike boja i lakova, također u Novom Gradu, također s kineskom firmom Golden fish color company iz Pekinga.
Ni ta fabrika nikada nije izgrađena.
U međuvremenu Čorokalo se ponovo okrenuo jalovim najavama izgradnje cementare u Novom Gradu, ovaj put s kompanijom Power of China, a prije dvije godine o tom projektu se razgovaralo i s predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem koji je tom projektu dao podršku.
Do danas ni od ove fabrike nema ništa. Nije došlo ni do realizacije najavljivane izgradnje fabrike cijevi u Foči niti fabrike cementa u Ugljeviku, što je, također, godinama dogovarano na nivou institucija vlasti u RS-u.
No, da se Čorokalu isplatilo “vodanje” Kineza i priče uprazno o njihovim navodnim investicijama pokazuje i to da je on najavljivao investicije iz Kine, a ustvari je njegova firma stalno dobijala tendere za održavanje cesta u RS-u vrijedne desetine miliona maraka iz entitetskog budžeta, a o čemu je u više navrata pisao Žurnal.
I poslovanje kineskih kompanija registriranih u FBiH ima nevidljivu oznaku tajnosti.
Kada je 2018. godine u Sarajevu otvoreno predstavništvo firme Dragon Maritime SEE d.o.o, kao zastupnika kineske brodske firme Cosco Shipping, tada je najavljivano poboljšanje usluga, prvenstveno za uvoznike i izvoznike u smislu bržeg i kvalitetnijeg transporta robe.
No, u zvaničnim registrima privrednih društava, kao djelatnost ove firme navedeno je “istraživanje tržišta i javnog mnijenja”.
Izuzev podatka da je zastupnica firme Meliha Mujezinović, te adrese sjedišta kompanije u Sarajevu, nikakvih drugih podataka o njoj nema.
Danas, skoro pet godina nakon toga, javnosti u BiH nije poznato šta se učinilo u tom pogledu, odnosno kakve benefite prvenstveno bh. izvoznici imaju od ove kompanije.
Brojna pitanja o njihovom poslovanju uputili smo na adresu ove firme, ali odgovor nismo dobili.
U VTKBiH NEMAJU INFORMACIJE O KINESKOM PREDSTAVNIŠTVU U SARAJEVU
Zanimljivo je da ni u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, instituciji koja je glavna spona saradnje između domaćih privrednika s onim inozemnim, nemaju podatke o ovoj kineskoj firmi.
– Kolege iz različitih sektora su u našim bazama provjerili firmu Dragon Maritime SEE d.o.o. – predstavništvo u Bosni i Hercegovini, i nažalost, ne možemo Vam puno pomoći. Firma Dragon Maritime SEE d.o.o. – predstavništvo u Bosni i Hercegovini učestvovala je u radionici „Odgovornost prijevoznika u multimodalnom prijevozu“, u decembru 2022. godine, koju je organizirao VTKBiH. Nijednu drugu informaciju o ovoj firmi nemamo – naveli su za Fokus iz VTKBiH.
S obzirom na to da su nedavno Željeznice FBiH spominjane kao partner firmi Dragon Maritime SEE d.o.o. pri otvaranju novog, intermodalnog servisa Land Sea Express Tuzla, koji obuhvata redovan pomorski transport robe do luke u Rijeci u Republici Hrvatskoj, te intermodalnu vezu putem željezničkog prometa do konačne destinacije u Tuzli, tražili smo odgovor od Željeznica FBiH o obimu ovog projekta i njihovoj saradnji s kineskom firmom.
Ova željeznička linija najavljivana je kao “odgovor na veliko zanimanje tržišta i dopunu postojećih servisa brodara Cosco Shipping na tržištu BiH“.
Na konkretno pitanje o tome da li Željeznice FBiH sarađuju s kineskom kompanijom Cosco Shipping, odnosno firmom Dragon Maritime SEE d.o.o, te da nam kažu nešto više o realizaciji projekta uspostave željezničkog saobraćaja za potrebe kineske firme, iz Željeznica FBiH su odgovorili:
– Otvaranjem kontejnerskog terminala u Tuzli, Željeznice FBiH su u skladu sa svojim mogućnostima i u saradnji s participirajućim partnerskim željeznicama dostavile ponudu uslova i cijene prijevoza kompletnih kontejnerskih vozova iz Luke Rijeka do ovog terminala svim zainteresiranim korisnicima. Po iskazanom interesu ova ponuda je proširena i na željeznički prijevoz između kontejnerskih terminala Tuzla i Surčin.
Kroz ugovornu saradnju s kompanijom COSKO SHIPPING LINES, odnosno, njenim agentom za pomorski i intermodalni transport DRAGON Maritime SEE, realizaciju prijevoza kontejnerskih vozova na ovom pravcu otpočeli smo krajem prošle i početkom ove godine i u tom periodu ostvarili ukupan obim prijevoza od 152 kontejnera. Nastavak i daljnji razvoj ovog projekta u potpunosti je ovisan o odluci i izboru korisnika – naveli su iz Željeznica FBiH za Fokus, a iz ovog odgovora nije vidljivo koliku su korist od ove linije imali domaći, a koliko kineski privrednici.
Ono što je jasno samo iz ovih nekoliko primjera jeste to da pod krinkom navodnih investitora, naročito u RS-u, učestalo dolaze kineski pregovarači i godinama daju prazna obećanja koje svesrdno podupiru uglavnom predstavnici vlasti u RS-u, iako je jasno da su ta obećanja odavno postala “šarene laže”.
