HomeRSTrnovo (rs)Iz Ekološkog pokreta...

Iz Ekološkog pokreta Krupac upozoravaju : Rijeku Željeznicu su pretvorili u potok izgradnjom dvije mHE

Rijeku Željeznicu su pretvorili u potok izgradnjom dvije mHE

/ Čitatelj

 

Ekološki pokret Krupac uputio je dopis Ministarstvu za prostorno uređenje, ekologiju i građevinarstvo RS u kojem od njih traže da povuku sve dozvole koje su ranije izdali za izgradnju mini hidroelektrana na rijekama Željeznica i Miljacka.

Rijeku Željeznicu su uništili sa ove dvije mini hidroelektrane, od kojih je jedna već u pogonu, a druga je u fazi izgradnje. Od rijeke na kojoj je održano svjetsko prvenstvo u ribolovu su napravili potok. Što se tiče mini hidroelektrane na Miljacki nadležni organi su utvrdili da ilegalno proizvodi struju, ali ona i dalje radi“, ističu iz Eko pokreta Krupac.

 

Raskinuti ugovor sa mHE

 

Ovaj Pokret se zalaže za ukidanje svih dozvola za izgradnju mini hidrocentrala i Ministarstvu se obraćaju s dopisom da se na teritoriji Istočnog Sarajeva oslobode sve rijeke. Istovremeno, od Elektroprivrede RS zahtjevaju da raskine ugovore sa mini hidroelektranama jer je to jedini način da se zaustavi njihova dalja gradnja.

 

dopis mhe ispravno

 

Sadržaj dopisa koji je upućen nadležnom Ministarstvu

 

Ukoliko oni nemaju kome plasirati struju onda se mini hidroelektrane više neće ni graditi“, smatraju u ovom Ekološkom pokretu, dodavši da su im iz Ministarstva, u neformalnom razgovoru, obećali povlačenje dozvola za izgradnju MHE.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u decembru 2018. godine izdalo je građevinsku dozvolu preduzeću SAS iz Priboja kod Lopara za izgradnju mHE „Krupac“ na Željeznici, na području opština Trnovo i Istočna Ilidža.

 

hidrocentrala Krupac

Mini hidrocentrala “Krupac” već je u pogonu 

 

Uvidom u vlasničku strukturu firme SAS na Akta.ba spominju se imena Miodraga Stojanovića i Radeta Gavrića. Osnovna djelatnost preduzeća, isprva je bila prodaja naftnih derivata na benzinskoj pumpi u Priboju, ali s vremenom su proširili obim usluga na kompletno pružanje usluga u drumskom saobraćaju.

Radovi na izgradnji mHE na Željeznici ozvaničeni su 21. marta, a vrijednost je procijenjena na oko 10 miliona KM, pisali su mediji u to vrijeme. Na taj dan, načelnik Opštine Istočna Ilidža Marinko Božović izjavio je da je to prva mini hidrocentrala na području te opštine, te istovremeno najavio izgradnju još dvije.

Nisu prošle ni dvije godine, a na rijeci Željeznici nikla je još jedna mini hidroelektrana  – „Željeznica 1“, ali ovaj put u naselju Kijevo. Prvobitni investitor na ovoj MHE bio je Ruding d.o.o. Istočno Sarajevo, vlasništvo Svanimira Kreštalice. Izvor Žurnala otkriva da je Kreštalica u međuvremenu prodao „Željeznicu 1“, a isto je uradio i novi vlasnik, tako da je izgradnja jedno vrijeme bila obustavljena. U međuvremenu je treći vlasnik nastavio sa daljom gradnjom MHE. Međutim, o kome se radi za sada nije poznato.

Na samom gradilištu druge mini hidroelektrane u naselju Kijevo ne piše izvođač radova, niti ko je vlasnik. Nema nikakvih tabli sa osnovnim podacima, kako bi inače trebalo biti“, navode iz Eko pokreta Krupac.

 

Elektroprivreda RS kupuje ilegalno proizvedenu struju

 

Iz ovog pokreta upozoravaju i na to da mini hidroelektrane „Miljacka“ i dalje radi uprkos odluci Regulatorne komisije za energetiku RS da se za nju „prekida postupak izdavanja dozvole za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije“. U obrazloženju odluke ukazuju na to da su prilikom izvođenja radova na ovoj MHE izmijenjene tehničke karakteristike.

regulatorna komisija zakljucak za mHE

Zaključak Regulatorne komisije za energetiku RS

 

Da „Miljacka“ proizvodi ilegalnu struju upozorili su i iz Inspektorata RS-a.

Ova mini hidrocentrala u vlasništvu je firme s Pala „Green Energy“. Uvidom u Akta.ba u vlasničkoj strukturi spominje se ime Vladimira Luledžije, dok se kao direktor navodi Aljoša Zečević.

Green Energy

U vlasničkoj strukturi spominje se ime Luledžije, mada je stvarni vlasnik Ljubomir Mrda

 

Međutim, stvarni vlasnik ove firme, a samim tim i „Miljacke“ jeste bivši kandidat za narodnog poslanika ispred SNSD-a Ljubomir Mrda, blizak lideru ove stranke Miloradu Dodiku.

Mrda je navodno još u vrijeme dok je bio direktor Elektrodistribucije Pale sam sebi potpisivao ugovore i koncesije, odnosno još u to vrijeme je falsifikovao dokumentaciju oko izgradnje „Miljacke“ i prevarom došao do upotrebne, vodne i ekološke dozvole.

„Nadležni su u slučaju „Miljacka“ utvrdili da Elektroprivreda kupuje ilegalno proizvedenu struku jer ova mini hidroelektrana nikako nije mogla biti puštena u rad i priključena na mrežu“, tvrde naši sagovornici iz Eko pokreta „Krupac“.

Uprkos svim ovim činjenicama mini hidroelektrana “Miljacka” i dalje je u punom pogonu. Njen vlasnik Ljubomir Mrda je, i pored svih navedenih malverzacija koje su poznate svima, član Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, potvrdili su izvori Žurnala.

Isti izvori otkrivaju da Mrda na ovoj planini sa direktorom Sarajevogasa iz Istočnog Sarajeva Slavom Krajišnikom gradi hotel.

 

Građani uz račun finansiraju izgradnju mHE

 

U Republici Srpskoj napravljeno je blizu 50 mHE, a udružili su se domaći biznismeni i strani kapital, često bez odgovarajućih dozvola i uz blagoslovih resornih institucija, objavio je Žurnal još 1. septembra.

Dodatni problem sa izgradnjama mHE jeste i taj što ih građani finansiraju uplatom računa za električnu energiju što je većini nepoznanica. Naime, na računima za struju navodi se stavka „naknada za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora“, na šta je u RS-u za juli obračunato 2,52 KM.

 

struja mhe

Račun za električnu energiju koji smo dobili na uvid 

 

Većina sugrađana nije upoznata s tom informacijom, tako da u suštini građani uplatama finansiraju izgradnju mini hidroelektrana čijim gradnjama se, inače, protive. Apsurd“, naglašavaju naši sagovornici iz Ekološkog pokreta Krupac.

 

Ministarstvo o svemu obavijestilo inspekciju

 

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju  potvrdili su da su zaprimili zahtjev Ekološkog pokreta Krupac u kojem se navodi “da na području rijeka Miljacka i Željeznica nastupila šteta i uništavanje životne sredine usljed gradnje ili rada mini hidrocentrala, kao i usljed rada asfaltne baze odgovornog lica “Ilidža putevi” i fabrike cementa Lukavac”.

U odgovoru navode da su za određen broj malih hidrocentrala na ove dvije rijeke sprovedeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i izdate su ekološke dozvole na navedenim rijekama, kao i za asfaltnu bazu “Ilidža putevi”, dok za fabriku cementa ovo ministarstvo nema saznanja.

“Zbog zahtjeva da se uklone određeni objekti iz rijeke Željeznica, te navoda da na predmetnom području egzistira i fabrika cementa, Ministarstvo je odmah po prijemu e-maila Ekološkog pokreta zatražilo postupanje Republičke uprave za inspekcijske poslove i to ekološke, vodne i urbanističko-građevinske inspekcije i utvrđivanje činjeničnog stanja u pogledu životne sredine i ispunjenosti uslova iz izdatih dozvola Ministarstva i drugih nadležnih organa”, navode iz Ministarstva. Istovremeno naglašavaju da će nakon dobijanja cjelovite informacije sa terena, u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima, odlučiti o zahtjevu EP “Krupac”.

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

Borba mještana u Livnu : Tužilaštvo 16 mjeseci istražuje sporne koncesije, a Vlada šuti

Prijava, u koju je Žurnal imao uvid, podnesena je protiv nekoliko osoba koje su na bilo koji način uključene u dodjelu ove koncesije. Kantonalno tužilaštvo u Livnu je na osnovu te prijave formiralo predmet još prije 16 mjeseci, preciznije krajem maja 2023. godine.

Po uzoru na republičku i lokalnu vlast u Banjaluci: Ćosićeve mahinacije sa Zakonom o javnim nabavkama

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, je po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe “Srpska open” u Banjaluci, većinu ovlaštenja oko izgradnje memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim Srbima Sarajevsko-romanijske regije prebacio na boračku organizaciju. Sve kako bi zaobišao Zakon o...

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić