Inspektori čekali dozvolu da odu u kontrolu terena za „Srpska open“

31.01.2023. / 14:00

BANJALUKA – Sportski teren uz park „Mladen Stojanović“ za potrebe teniskog turnira “Srpska open” se više od dva mjeseca gradi bukvalno pod prozorom Inspektorata RS, a građevinski inspektor je tek prošle sedmice kontrolisao to gradilište, par dana nakon što je izdata građevinska dozvola za pripremne radove.

FOTO: Capital

Iz Inspektorata su poručili da je uvidom u predočenu dokumentaciju utvrđeno je da investitor „Teniski savez“ RS posjeduje građevinsku dozvolu za izvođenje pripremnih radova, za izgradnju privremenog sportskog objekta u Ulici olimpijskih pobjednika u Banjaluci, koju je 20. januara ove godine izdalo Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1681902859551-0’); });

Kontrolisali dokumente

„U skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se kad postane izvršno. Prvostepeno rješenje postaje izvršno dostavljanjem stranci ako žalba nije dopuštena. Obzirom da u konkretnom slučaju protiv Rješenja Ministarstva kojim se daje građevinska dozvola nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti samo upravni spor, to je navedeno Rješenje postalo izvršno sa danom dostavljanja investitoru“, naveli su u Inspektoratu RS.

Interesantno je da se datum na rješenju ne slaže sa podacima, koje je resorno ministarstvo dostavilo redakciji portala CAPITAL, u kojem je navedeno da je dozvola izdata 21. januara ove godine.

Osim toga, iz Inspektorata navode da su inspektoru predočeni i lokacijski uslovi za izvođenje pripremnih radova, za izgradnju privremenog sportskog objekta, koje je resorno ministarstvo izdalo „Teniskom savezu RS“ 14. decembra 2022. godine.

„Članom 65. Zakona o uređenju prostora i građenju propisano je da se lokacijski uslovi izdaju za trajne objekte. Stavom 2) ovog člana propisano je da se izuzetno, lokacijski uslovi izdaju i za privremene objekte na lokacijama koje se nalaze na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja ili na lokacijama koje su važećim sprovedbenim planovima planirane za postavljanje privremenih objekata“, poručili su iz Inspektorata.

googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1684492379332-0’); });

Naglasili su da je izdatim lokacijskim uslovima „predmetni objekat definisan kao privremeni objekat, te je trajanje privremene namjene do privođenja zemljišta konačnoj namjeni u skladu sa sprovedbenim planom“.

Šta je privremeni objekat za inspekciju?

U oba gore navedena dokumenta se navodi da se radi o privremenom sportskom objektu.

googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1684492553058-0’); });

U pitanju je interesantna formulacija, koja se teško može pomiriti sa situacijom na terenu, odnosno da svi oni radovi koju se mogu vidjeti u Ulici olimpijskih pobjednika predstavljaju izgradnju privremenog objekta.

Zakon precizno definiše šta je to privremeni objekat.

To su „objekti montažno-demontažnog tipa koji se lociraju na građevinskom zemljištu koje je važećim sprovedbenim dokumentom prostornog uređenja predviđeno za postavljanje privremenih objekata ili se lociraju na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokumentu prostornog uređenja i čija namjena je kompatibilna namjeni prostora na kojem se lociraju ili privremeno postavljaju za potrebe gradilišta ili za organizovanje sajmova, javnih manifestacija, te kiosci, telefonske govornice, ljetne bašte, reklamni panoi i slično ili objekti koji se postavljaju u slučaju vanrednih uslova i okolnosti“.

U praksi to znači da se radi o objektima lake konstrukcije koje se brzo i lako uklone kad je to potrebno.

To se teško može primijeniti na podzemnu etažu, koja je ukopana u zemlju sa betoniranom armiranom pločom i betonskim stubovima. Uostalom, da to nije privremeni objekat potvrdili su u više navrata i predstavnici vlasti ističući da će objekat kasnije dobiti čvrsti krov i koristiti se kao sportska sala.

Definisanjem teniskog terena za „Srpska open“ kao privremenog objekta zapravo se želi opravdati činjenica da se ovaj objekat gradi iako nije izmijenjen regulacioni plan za ovaj dio grada, a bez toga ne može dobiti ni građevinsku dozvolu.

Projekta ni u priči

Prema informacijama koje stižu iz Inspektorata RS, inspektoru je, navodi se, na uvid predočena i ostala potrebna tehnička dokumentacija: šema gradilišta, Zapisnik o iskolčenju objekta, licence za izvođača radova, licenca za nadzorni organ…

Interesantno je da u tom nabrajanju Inspektorat ne spominje uvid u Projekat objekta, koji, tvrde upućeni i „ne postoji već samo korice projekta“.

Nakon obilaska gradilišta i uvida u predočenu dokumentaciju inspektori su utvrdili da „nisu utvrđene nepravilnosti“.

U svojim odgovorima se Inspektorat RS nije osvrnuo na situaciju prije 14. decembra prošle godine datuma kada su izdati lokacijski uslovi.

Naime, kako je CAPITAL ranije pisao izgradnja sportskog terena je počela prije tog datuma, početkom novembra 2022. godine i postavlja se pitanje šta je sa tim periodom. Da su htjeli temeljito kontrolisati tražili bi uvid u građevinski dnevnik u koji se svaki dan upisuje šta je urađeno na gradilištu.

Teško se može reći da zaposleni u ovoj ustanovi nisu ništa primijetili, jer brojni službenici prolaze pored ovog gradilišta kada idu na posao.

Osim toga Inspektorat RS je u zgradi koja ima direktan pogled na park Mladen Stojanović, odnosno na gradilište koje je već mjesecima, puno bagera. Oni tovare kamione koji neoprani iznoseći blato i pijesak na prometnu ulicu odvoze zemljište, a u međuvremenu je na „privremenom objektu“ izbetonirana osnovna ploča te postavljeni noseći stubovi.

Sve ovo potvrđuje dosadašnje pisanje CAPITAL-a. U seriji tekstova smo ukazivali da realizaciju ovog projekta prati niz neregularnosti, a jedna od njih je da se gradnja na ovoj lokaciji donedavno odvijala bez građevinske dozvole.

Izvođače radova je birao Teniski savez RS, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.

Osim izbjegavanja javnih nabavki, pokazalo da se projekat gradi mimo postojećeg regulacionog plana i bez svih potrebnih dozvola.

Prema do sada dostupnim podacima Republika Srpska i grad Banjaluka će izdvojiti 15 miliona KM za izgradnju potrebne infrastrukture uz park „Mladen Stojanović“.

Najveća investicija je izgradnja sportskog teniskog terena, kapaciteta 6.000 mjesta.

ATP turnir “Srbija open” se privremeno seli u Banjaluku, na period od godinu dana, sa ciljem da teniski centar “Novak” u Beogradu tokom tog periodu renovira.

CAPITAL: Vesna Popović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba