HomedirektĆurić: Moja supruga...

Ćurić: Moja supruga se bori u privatnom sektoru, a možda bih joj mogao priuštiti državni

Sa energetskim projektima koji će na području Hercegovine biti realizovani u narednih godinu ili dvije, ova regija doživjeće ekonomski procvat, obećano je ponovo danas u Trebinju, na sastanku ministra energetike i rudarstva u Vladi RS Petra Đokića sa rukovodstvom Gradske uprave i Elektroprivrede RS. Đokićeve procjene su da će Solarna fotonaponska elektrane „Trebinje  1“, koju gradi ERS RS, Gradu Trebinju donijeti budžetski prihod od oko 2.400.000 maraka. U to su, između ostalog, uračunate i koncesione naknade. Gradonačelnik Mirko Ćurić smatra da će to mnogo značiti za trebinjski budžet. Istovremeno, njegova supruga Sofija Ćurić formalna je vlasnica dvije mini solarne elektrane na području Bileće, za koje je, pomoću rupa zakonu, izbjegla plaćanje koncesionih naknada koje treba da se sliju u budžet ove opštine.

Sofija i Mirko Ćurić

Piše: Jelena Denda Borjan

Prema Zakonu o koncesijama Republike Srpske, male solarne elektrane instalisane snage do 250 kilovata ne podliježu koncesijama. Za one preko tog ograničenja, za svaki kilovat čas proizvedene struje trebalo bi da se plati jednokratna naknada koja se kreće od 0,5 do pet odsto u zavisnosti od vrijednosti investicije i dodatnih 0,0055 KM koncesione naknade za svaki proizvedeni kilovat čas električne energije.

Sofija Ćurić u Trebinju je osnovala preduzeće  „XT Company“ koje u Bileći, u naselju Zaušje, gradi dvije male solarne elektrane. Jedna će imati instalisanu snagu od 147 kilovata i godišnje će proizvoditi 200.000 kilovat časova struje, dok je druga nešto slabija sa snagom od 117,6 kW i godišnjom proizvodnjom od 160.000 kilovat časova. Za 15 godina proizvešće struju u vrijednosti od blizu milion maraka, a s obzirom na to da su svoj projekat podijelili na dva dijela i da nisu u obavezi plaćati koncesiju, Bileća od ovog projekta neće imati skoro ništa.

Upitan zbog čega je njegova supruga „cijepala“ instalisanu snagu svojih solarnih elektrana, odnosno umjesto jedne, izgradila dvije, gradonačelnik Ćurić nas je uputio da „pitamo ljude koji prave solarne elektrane“ i dodao da je pohvalno to što se njegova supruga „bori u privatnom sektoru“.

„Najbolje bi bilo da sam suprugu zaposlio u državni sektor da prima platu. Ja vas pitam je li prirodnije da se ljudi bore, da rade privatno i zarađuju novac nego da rade u državnom sektoru? Sve je u skladu sa zakonom, svi imaju mogućnost da ulažu i da li žele da se opredjele da rade u javnom sektoru, je li to privilegija koju bih ja, možda, mogao da priuštim (svojoj supruzi, prim. aut. ) ili da se bore u privatnom sektoru na otvorenom tržištu. Sve što nije u skladu sa zakonom, što se tiče mene i moje porodice, volio bih da mi sugerišete“, kazao je Ćurić za „Direkt“.

Na našu konstataciju da je ovdje u pitanju korištenje rupa u zakonu, gradonačelnik Trebinja odgovorio je kontrapitanjem: „Šta znači rupa u zakonu?“

Ekonomski procvat Hercegovine – samo što nije

Projekti koji će Hercegovini donijeti ekonomski procvat uglavnom su davno započete priče kojima se ne nazire kraj. Tako je ministar Đokić danas ponovo obećao izgradnju HE „Dabar“, HE „Bileća“, HE „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“ te više solarnih i vjetroelektrana na području Nevesinja, Bileće, Ljubinja, Berkovića i Trebinja.

Đokić sada tvrdi da će izgradnja velike solarne elektrane „Trebinje 1“, u rejonu Zubaca, početi na proljeće 2022. godine.

Na današnjem sastanku najavljeno je i realizovanje pilot projekta na području Trebinja koji podrazumijeva instalaciju malih solarnih elektrana na krovovima kuća, a koji bi trebao omogućiti građanima da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe.

„Dvadeset domaćinstava biće u tom projektu, a krajnji cilj je da se rastereti energetski sektor u smislu energije za domaćinstva i da se što više energije izvozi na tržište po većoj cijeni. Naš prijedlog je da budu izabrane kuće građana koji pripadaju socijalnim kategorijama kojima je značajnije da to dobiju. Oni neće odmah imati benefite, ali nakon pet godina imaće mogućnost da otplate investiciju i dobiju besplatnu energiju“, kazao je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

Nastavite čitati:

LOKALNI IZBORI U ISTOČNOJ HERCEGOVINI: Najveća izlaznost do 11 časova u Gacku, najmanja u Ljubinju

Izlaznost u istočnoj Hercegovini od 11 časova procentualno najveća je u Gacku 28,50 odsto, dok je najmanja u Ljubinju i to 13,1 odsto birača iskoristilo je građansku dužnost. Ono što je najavažnije, a to su nam potvrdili i iz lokalnih izbornih komisija da do sada nema nepravilnosti.

LOKALNI IZBORI U ISTOČNOJ HERCEGOVINI: Najmanja izlaznost u Nevesinju, procentualno najviše u Berkovićima

Nakon dvije trećine izbornog dana, ekipa “Direkt” portala provjerava kakva je izlaznost u lokalnim zajednicama u istočnoj Hercegovini. Najveća izlaznost do 15 časova je u Berkovićima, gdje je glasalo procentualno već 60,03 % ili 957 osoba. U Gacku, nakon 15 časova ona iznosi 56, 8 odsto, dok je najslabija u Nevesinju i iznosi 45,05 odsto.

OGLASIO SE I MUP SRPSKE: Glasač u Gorici pocijepao listić, intervenisala policija

Širom Republike Srpske, na biralištima uočene su i prijavljene nepravilnosti, pa tako ni ovaj izborni dan ne može proteći u duhu demokratije. U najvećem trebinjskom naselju Gorica, glasač je pocijepao listić, a intervenisala je i policija.