Jedna od najčešćih metoda zloupotrebe Izbornog zakona i obezvrjeđivanja samog izbornog procesa jesu, pored velikog broja političkih subjekata od kojih mnogi ne osvoje niti jedan glas, zloupotrebe vezane za biračke odbore fiktivnih političkih subjekata, i za Gradsku izbornu komisiju.
Član 2.1. Izbornog zakona BiH jasno kaže : “ Izborne komisije i birački odbori nezavisni su i nepristrasni u svom radu. Član izborne komisije ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima lični ili finansijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno”, međutim u određenim gradovima i opštinama članovi izborne komisije i biračkih odbora su i te kako pristrasni, štaviše članovi su stranke.
Aktivisti i funkcioneri SNSD-a Trebinje zloupotrebljavaju izborni proces
U ovjerenoj Odluci o imenovanju Biračkih odbora u Trebinju ustanovili smo veliki broj zloupotreba, gdje su istaknuti SNSD aktivisti, funkcioneri i bivši kandidati ove stranke za odbornike u Skupštini Grada, raspoređeni u biračke odbore tzv. ”fantomskih” političkih subjekata, ali u velikom broju i u Gradsku izbornu komisiju Trebinje.
No krenimo redom. Spisak je sačinjen redoslijedom biračkih mjesta.
Bojan Čvoro – zamjenik člana (GIK), bivši član PDP-a, prešao u SNSD, čiji je i danas član/aktivista, bivši načelnik Odjeljenja za stambeno – komunalne poslove
Stevan Bekan – predsjednik (nezavisni kandidat Dalibor Ivanović) SNSD kadar, direktor JP ”Ekologija i bezbjednost” Zanimljivo je da je na istom biračkom mjestu zamjenik člana Biračkog odbora (nezavisni kandidat Miroslav Ilić) radnik preduzeća ”’Ekologija i bezbjednost”, a čiji je direktor gorepomenuti Bekan.
Vesna Zurovac – zamjenik predsjednika Biračkog odbora (nezavisni kandidat Dalibor Ivanović). Na lokalnim izborima 2020. godine bila kandidatkinja SNSD-a za odbornicu u Skupštini Grada Trebinja.
Milojka Setenčić – predsjednik Biračkog odbora (GIK), takođe kandidatkinja na listi SNSD-a za odbornicu na lokalnim izborima 2020. godine.
Gradimir Ćirić – predsjednik (Lijevo krilo), SNSD kadar, na prethodnim lokalnim izborima bio u GIK Trebinje
Borko Ćorluka – član (GIK), SNSD kadar i direktor RUGIPP – poslovna jedinica Trebinje.
Aleksandar Koprivica – predsjednik (Republička stranka Srpske). Na lokalnim izborima 2020. godine kandidat za odbornika na listi SNSD, bivši direktor Centra za socijalni rad Trebinje.
Mišo Pešić – zamjenik člana (nezavisni kandidat Igor Gašević). SNSD kadar, direktor trebinjske Gimnazije
Pavle Telebak – član (Savez za demokratsku Srpsku), SNSD aktivista, predsjednik MZ Ložiona.
Vesna Đurić – član (nezavisna kandidatkinja Dobrilović Ana). Kandidatkinja za odbornicu na lokalnim izborima 2016. godine, na listi SNSD-a, istaknuta omladinska aktivistkinja MSD-a.
Jelica Manigoda – zamjenica člana (Lijevo krilo), aktivistkinja SNSD-a. Zanimljivo da je i njen sin Boban Manigoda , u biračkom odboru, ali ne ispred subjekta Lijevo krilo kao majka, već kao predsjednik biračkog odbora ispred nezavisnog kandidata Miroslava Ilića.
Manojlo Ćuk – predsjednik biračkog odbora (GIK). Dugogodišnji član Socijalističke partije, 2011. godine nezavisni odbornik, da bi nedugo zatim prešao u SNSD, čiji je i danas kadar, direktor JU Centar za informisanje i kulturu.
Miro Gredo – član (GIK). SNSD kadar, bivši načelnik Odjeljenja za finansije.
Dragan Popović – član (Savez mladih snaga SMS). SNSD kadar, direktor Zavoda za zapošljavanje Trebinje.
Dražana Ivanović – predsjednica (Savez za demokratsku Srpsku). Na lokalnim izborima 2020. godine bila kandidatkinja na listi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za odbornicu u Skupštini Grada Trebinja.
Nenad Milićević – predsjednik (Lijevo krilo). SNSD kadar, bivši načelnik Odjeljenja za opšte poslove u Gradskoj upravi Trebinje.
Veselin Dutina – član (nezavisni kandidat Smiljanić Milan). Bivši predsjednik mladih SDS-a, postaje blizak vladajućem SNSD-u, a za lojalnost je nagrađen funkcijom direktora Agrarnog fonda Trebinje.
Zanimljivo je i da je da je aktuelni gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, prije nego što je postao gradonačelnik kao kandidat SNSD-a bio predsjednik Gradske izborne komisije u Trebinju, a u prošlosti postoje brojni slični primjeri kao što je Maja Kolak koja je na prethodnim lokalnim izborima obavljala dužnost članice GIK-a, a 2016. godine je bila kandidatkinja SNSD-a za odbornicu. Maja Kolak je i za ove izbore članica GIK- a.
Naglašavamo da smo samo objavili imena istaknutih aktivista, kandidata za odbornike i direktora i da je broj stranačkih aktivista u odborima mnogo veći, a 27 odbora od ukupno 47 u Trebinju su pod apsolutnom kontrolom SNSD-a.
Dakle, u velikom broju biračkih mjesta među članovima Biračkih odbora nema nijedan predstavnik opozicione partije što otvara ogromnu mogućnost izborne krađe. Napomenućemo i to da i dio opozicije (tačnije SDS i PDP), prema našim saznanjima raspolažu sa četiri fiktivna politička subjekta, a radi se o sljedećim subjektima: SNS FBiH, Seljačka stranka, Otadžbinska stranka i Demokratski centar RS.
Doboj- nove izborne krađe?
“I ovaj put, režimske stranke su, kako u Doboju, tako i širom Srpske i FBiH, izmislile preko 80% stranaka na sceni da bi već oprobanom, i još nikada kažnjenom metodom, okupirale biračke odbore i pokrale volju građana, kao što su to uradili u Doboju 2020. godine”, tvrde članovi Pokreta slobodnih građana Doboj u saopštenju upućenom našem portalu kojim pozivaju sve ljude da masovno izađu na izbore i stanu u odbranu demokratije i suprotstave se izbornoj krađi i falsifikovanju izborne volje građana.
Iz Doboja je posebno zanimljiv primjer porodice Starčević, SNSD aktivista koji su raspoređeni u čak četiri različita politička subjekta.
No, tu je još primjera SNSD aktivista kao članova i zamjenika biračkih odbora, navešćemo samo neke od njih: Tijana Vasiljević Stokić, Zorica Miljanović, Jelena Savić, Alen Popović, Violeta Radišković, Nenad Ostojić, Milan Peulić, Dijana Drljić, Mira Kovačević, Isidora Rađa, Marko Jorgić, Tanja Narić i drugi.
“Prema mojim informacijama svoja mjesta u Biračkim odborima prodali su ili poklonili SNSD-u Selakovi Socijalisti, a te tvrdnje dokazuju provjereni SNSD aktivisti na mjestima članova i predsjednika biračkih odbora. Svi smo svjedoci ovoga i ne treba velika pamet da bi se shvatilo da se radi o trgovini biračkim odborima”, upozorava Miroslav Borojević- Beli, član Pokreta slobodnih građana u izjavi za SPIN Info. PSG su prvi ukazali na izborne malverzacije u Doboju 2020. godine gdje je trenutno 200 lica optuženih za izbornu krađu.
Odakle pare za prijave na učešće na izborima?
Na predstojećim izborima, u trku za predsjednika/potpredsjednika RS ulazi 31 kandidat, od čega je 17 nezavisnih kandidata, za koje se unaprijed može reći da će imati svega nekoliko glasova. Među ovim kandidatima, takođe, veliki je broj fiktivnih političkih subjekata. Navešćemo samo jedan primjer, SPIN Info je došao do informacije da je jedan od kandidata za predsjednika Miroslav Ilić, šofer Željka Radića iz Doboja koji obavlja funkciju VD direktora Željeznica RS, a dugogodišnji je član i aktivista SNSD-a, član glavnog odbora ove partije i koordinator PO SNSD za Ozren.
Ako je za prijavu nezavisnog kandidata za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske potrebno priložiti 5.000 potpisa i uplatiti 9.000 konvertibilnih maraka, a CIK vraća uplaćeni novac samo onima koji su izabrani na izborima, pitanje je odakle kandidatima koji osvoje tek poneki glas na izborima novac za prijavu, ali i potpisi.
CIK ne provjerava kandidate i ne postupa po prijavama?
Djelimičan odgovor na pitanje odakle ovakvim političkim subjektima potpisi za prijavu dobili smo od Centralne izborne komisije, odakle su za SPIN Info potvrdili da je provjerom stanja Centralnog biračkog spiska s danom raspisivanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu i potpisa podrške za političke subjekte utvrđeno ukupno 535 umrlih osoba na unesenim potpisima podrške i to kod različitih političkih subjekata.
Iz Centralne izborne komisije dobili smo i odgovor na pitanje vezano za fenomen trgovine biračkim odborima.
“Trgovanje mjestima u biračkim odborima je fenomen o kom se mnogo priča, ali kao što smo rekli – mi do sada nemamo prijava na osnovu kojih bismo provjeravali te glasine, a da smo imali – sve bi ih proslijedili nadležnim tužilaštvima. No moramo naglasiti da, ukoliko taj fenomen trgovanja postoji, vjerujemo da će izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo Visoki predstavnik, a koje zabranjjuju lažno predstavljanje, u velikoj mjeri smanjiti mogućnost trgovanja mjestima u biračkim odborima”, navode iz CIK-a pozovajući sve učesnike u izbornom procesu da, u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, nadležnoj lokalnoj izbornoj komisiji prijave saznanja o eventualnim kršenjima izbornog procesa i pravila ili zakona.
Međutim, Damjan Ožegović – viši istraživač Transparency International BiH tvrdi suprotno.
”Slali smo nekoliko prijava za zloupotrebe biračkih odbora u posljednje vrijeme, ali još uvijek nije po njima odlučivano.” – rekao je za SPIN INFO Damjan Ožegović.
Centralnu izbornu komisiju demantovala je i koalicija ”Pod lupom”.
”Posebno zabrinjavaju slučajevi trgovine mjestima u biračkim odborima. Prijavljeno je 20 slučajeva trgovine mjestima u biračkim odborima u 18 različitih opstina i gradova. Do sada su CIK BiH prijavljenja četiri slučaja, a CIK BiH bi uskoro trebao donijeti odluku po prijavama po prvi put za ovu vrstu nepravilnosti koja je sada konačno tretirana posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.” – istakli su kao gorući problem predstavnici koalicije ”Pod lupom” u saopštenju medijima.
Trgovina biračkim odborima je na žalost česta pojava u našem društvu, i vjerovatno jedna od najslabijih karika u osiguravanju fer i poštenih izbora.
“Međutim, u posljednje vrijeme svjedočili smo određenim reakcijama pravosudne zajednice, u prvom redu u Doboju, Brčkom i tako dalje. Upravo u većoj, pravovremenoj i ozbiljnijoj politici kažnjavanja se krije ključno rješenje za suzbijanje ove pojave. Da je ranije slata jasnija poruka kažnjivosti, ovakve pojave bi se vjerovatno suzbile ka minimumu. Takođe, profesionalizacija biračkih odbora – ili bar dijela biračkih odbora u vidu pozicija predsjednika i podpredsjednika BO, bi znatno doprinijela suzbijanju, a tu bi se radilo o konkursnim procedurama za izbor profesionalaca na ove pozicije. Bitno je takođe napomenuti i da je najvažniji resurs za otkrivanje ovakvih pojava informacija iznutra, odnosno sa lica mjesta, te u tom smislu svako prepozavanje potencijalne trgovine mjestima u biračkim odborima se mora pravovremeno adresirati ka nadležnim institucijama ili organizacijama koje prate izborni proces.” – zaključio je Ožegović za SPIN INFO.
Postavlja se pitanje, da li je u ovakvim okolnostima, kada vladajući imaju neuporedivo više članova i predsjednika biračkih odbora, kada se potvrđuju trgovine biračkim odborima i postojanje “fantomskih” stranaka i kandidata uopšte moguće održati fer izbore?
SPIN INFO portal na samom kraju ovog teksta poziva nadležne da istraže kako navode iz ovog teksta, tako i spiskove članova i predsjednika Biračkih odbora i u ostalim gradovima, jer prema našim saznanjima, ovakvih slučajeva ima još mnogo u oba entiteta Bosne i Hercegovine.
