Poljoprivredna zadruga Aladža, sa punom odgovornošću opštine Foča, osnovana je sa namjerom pomoći povratnicima u Foči. Novac su dobijali od različitih institucija politički bliskih osnivačima, međutim, umjesto boljeg života povratnika, zadruga je u minisu, računi su blokirani, a osnivači za nenamjensko trošenje sredstava jedni druge krive.
Piše: Slađan Tomić
Foto: Opština Foča
Zadruga je osnovana 2017. godine i od početnih 500 KM donacije koju su dobili od JP Bosansko-podrinjske šume d.o.o. Goražde, od kojih nismo dobili odgovor o utrošku sredstava, Aladža je sljedeće godine prihodovala čak 113.050 KM. Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice Vlade BPK- Goražde prebacilo je iz budžeta 23.000 KM Zadruzi. Novac je odobren za projekat održivog povratka. Kako je sprovođen, pokazuje to da je pet godina kasnije povratnika u Foči sve manje.
I Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno – oslobodilačkog rata prepoznalo je „potencijal“ zadruge Aladža. Iako iza sebe nije imala uspješne projekte niti ostvarene rezultate to nije spriječilo ministarstvo da novoosnovanoj zadruzi dodijeli desetine hiljada maraka. Putem Tekućeg transfera pojedincima – Transfer za pomoć u zapošljavanju boračkih kategorija putem boračkih zadruga za 2018. godinu Zadruzi su dodijelili 45.000 KM za zapošljavanje boračkih kategorija. No, te, ali ni narednih godina, Zadruga nije nikoga zaposlila.
SDA ministri dijelili novac za SDA povratnike
Osnivači zadruge su bračni par iz Mostara, Mustafa Pendić i Maja Pendić, bračni par Šerif Halilović i Sabiha Halilović, te Mustafa Obradović.
Zanimljivo je da je jedan od osnivača zadruge, njen sadašnji direktor, Šerif Halilović u to vrijeme bio odbornik SDA u Skupštini opštine Foča. Glavni donatori njegovoj zadruzi bili su upravo ministri iz SDA ili ministri koalicije. Na čelu Vlade Bosansko – podrinjskog kantona bio je SDA kadar Emir Oković. Takođe, tokom „najplodonosnije“ godine za Zadrugu na čelu federalne Vlade bio je premijer iz redova SDA Fadil Novalić, a resorni ministar pokojni Salko Bukvarević, takođe SDA kadar.
Prije nego što je postao odbornik, a kasnije i direktor povratničke zadruge, Halilović je i sam bio korisnik donacija. Od Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i UNDP-a dobio je 2015. sadnice maline za čak 18 dunuma zemlje. Ukupna vrijednost donacija je 100.000 KM u obliku 60.000 sadnica za ukupno 50 dunuma poljoprivrednog zemljišta. Tako je Halilović od 13 porodica korisnika dobio najviše sadnica.
Zanimljivo, nabavkom je rukovodilo neformalno koordinaciono tijelo na čijem je čelu Izet Spahić, Halilovićev stranački kolega, a kasnije i kolega iz skupštinskih klupa.
Halilović je od još jednog funkcionera SDA, načelnika Kaknja Nermina Mandre 2016. dobio poljoprivrednu mehanizaciju vrijednosti 8.000 KM.
Šerif Halilović je očito skupljao poznanstva i kasnije ih koristio s pozicije direktora Zadruge koja je nastavila dobijati donacije.
Službenik za obnovu, povratak i socijalno stanovanje u Opštini Foča Amir Čaušević za Spin info kaže da je Halilović u to vrijeme živio u Sarajevu.
„Mnogi koji su u to vrijeme živjeli u Foči nisu mogli dobiti ni dunum, a on odmah 18. Taj malinjak je propao, on je bio sa svom pratećom opremom, ali je on prije tri godine propao, zarastao. I za to niko nije odgovarao“, kaže Čaušević.
Kada je riječ o samoj poljoprivrednoj zadruzi ističe da niko od povratnika nije bio kooperant zadruge, iako se zove povratnička, niti je imao bilo kakve pomoći i poslove sa tom zadrugom.
“Ima ljudi koji se bave malinama, voćarstvom, skupljanjem šumskih plodova, proizvodnje mlijeka. Bukvalno niko ništa s njima nije imao. To je tijesna veza, to je u sastavnom dijelu tadašnje vlasti, odnosno OO SDA Foča, drugog objašnjenja nema. Ne samo oni, i druge organizacije, zato je i formirana neformalna koordinacija ‘Naša Foča’ gdje se prepliću njihove funkcije u stranci, udruženjima pa čak i unutar islamske zajednice“, kaže za SPIN Info Čaušević dodajući da od vlasnika zadruge nikada nije dobio nijednu informaciju koju je tražio.
„Ko god im se usprotivio oni ga smatraju izdajnikom”, zaključuje Čaušević.
Osim novčanih donacija zadruga je dobijala i donacije u obliku poljoprivredne mehanizacije.
„Znam da su dobili traktor čija je vrijednost minimalno 80.000 KM. Takođe, niko od povratnika ne zna da se tim traktorom nekome pomoglo. Dobili su i kombi na čijim vratima je pisalo: Nabavljeno uz pomoć federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Taj kombi je vozio Šerif Halilović i kombi je nestao prije dvije godine. Nema ga u Foči, prema nekim informacijama on je u Sarajevu, u Osijeku. Činjenica je da u Foči nije“, tvrdi Čaušević.
Gubitak sredstava/donacija Poljoprivredne zadruge Aladža poklapa se sa gubitkom vlasti SDA u tom dijelu BiH. Te 2020. godine Poljoprivredna zadruga posluje sa gubitkom od čak 37.451 maraka, nakon čega će prestati sa radom, zbog brojnih malverzacija. Račun zadruge odavno je blokiran.
Osnivači: Odbacivanje odgovornosti i međusobne optužbe
Da PPZ Aladža nije novac namijenila gdje treba utvrdio je i Ured za reviziju institucija FBiH koji je naložio povrat sredstava zbog nenamjenskog trošenja.
Aladža je djelimično izvršila povrat sredstava u iznosu od 30.000 KM, a da li je vraćeno još 15.500 KM iz nadležnog ministarstva nam nisu odgovorili, dok sadašnji direktor zadruge Šerif Halilović kaže da je novac vraćen iako već tada nisu imali novca na računu.
„Ne razumijem, pa nisu utrošena sredstva koja su vraćena”, pravdao se Halilović.
Spin info: Jesu li sva vraćena?
Halilović: Jesu.
Spin info: Baš sva?
Halilović: Ja mislim da 2.000 KM nije vraćeno.
Spin info: Prema izvještaju revizora za samo jedan projekat nije vraćeno 15.000 KM
Halilović: Nije istina.
O zloupotrebama i mogućem trošenju sredstava mimo namjene Halilović nije htio dalje komentarisati.
„To se dešavalo u vrijeme bivšeg direktora, on je smijenjen i to je prijavljeno MUP-u“, rekao nam je Halilović.
A bivši direktor Mustafa Pendić, koji tvrdi da ne zna da je prijavljen MUP-u, za SPIN Info kaže da je brzo nakon imenovanja i smijenjen, ali da je iza sebe ostavio novac na računu. No, Pendić je na mjestu direktora bio u ključnim momentima poslovanja Zadruge.
„Ne znam koliko je bilo na računu novca, ali bilo je. Može biti da je sadašnji direktor vratio novac, ali ja ne znam. Ne raspolažem informacijama“, rekao je Pendić.
Upitan kako se desilo da Mostarac vodi povratničku zadrugu u Foči, Pendić je prvo rekao da je to privatno pitanje, ali je odgovor dao nakon našeg pojašnjenja da se neki povratnici bune što ih predstavljaju ljudi iz drugih gradova bez statusa povratnika.
„Došao sam na porodično imanje supruge, radio sam na podizanju zasada maline i drugog voća i povrća tako da sam se priključio tim drugim mještanima“, odgovorio je Pendić.
Među direktorima vidljiva neslaganja u priči oko raspodjele sredstava. Iako Halilović kaže da su sve donacije vraćene, Pendić tvrdi da su novci ipak trošeni na kupovinu mehanizacije.
„Ja koliko znam da su sredstva potrošena sukladno zahtjevima projekta. Izvještaje nemam nikakve mislim da ima porezna uprava ili ko je već nadležan za to. Ja ne znam da je bilo donacija mimo projekata. Iza mene je ostala solidna suma novca na računu cca 30-40 hiljada i dosta imovine. Lično sam pisao projekat od 300.000 KM koji je odobren i ja sam tada napustio. Koliko je realizirano ne znam tačno. Jer kad zatvorim stranu ne vraćam se nazad. Za blokadu računa čujem prvi put. Projekti su bili dugoročni. Moglo se poslovati godinama“, napisao nam je Pendić.
Osim direktora mijenjala se i vlasnička struktura zadruge. Bivša supruga Šerifa Halilovića Sabiha Halilović za Spin info je rekla da je odmah na početku izašla iz priče o zadruzi.
Na naše upit da prokomentariše činjenicu da su se novci na račun Zadruge slijevali, ali se nisu trošili za povratničke projekte, bivša vlasnica kaže da o tome nema informacija.
„Ja vam mogu samo reći iskreno da iz tih razloga i drugih ja sam okončala svoj brak“, rekla je Sabina Halilović za Spin dodajući da ne može reći da li je Aladža služila za izvlačenje javnog novca, ali da se ljutila na sve to.
Halilović je na mjesto svoje bivše supruge postavio sestru Fatimu Halilović.
Okružno javno tužilaštvo u Trebinju u poslovanju Aladže ne vidi nikakvo krivično djelo
Policijska uprava Foča 24.11.2020. godine Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje podnijela je Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv P.M. (Pendić Mustafa) iz Mostara zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelu „Nenamjensko korištenje budžetskih sredstava“ iz čl.324. KZ RS.
“Lice P.M. se sumnjiči da je kao odgovorno lice u povratničkoj poljoprivrednoj zadruzi ‘Aladža’ u vremenskom periodu od mjeseca novembra 2018. godine do mjeseca jula 2019. godine nenamjenski utrošio dio budžetskih sredstava koja je navedena zadruga dobila po osnovu Ugovora zaključenih sa Federalnim ministarstvom za pitanja branilaca i invalida domovinskog rata u određenom iznosu kao i Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, tako što je dio sredstava koristio za plaćanje i kupovinu predmeta koja nisu predviđena projektima za koje je dobio novac“, potvrdio je za Spin info načelnik PU Foča Velimir Kostović.
Istrage nije ni bilo, tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju okončao je predmet mišljenjem da u svemu nema krivičnog djela.
„Postupajući tužilac je nakon zaprimanja izvještaja preduzeo mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju provjeravanja navoda iz dostavljenog izvještaja, kao i prateće dokumentacije, nakon čega je dana 01. 09. 2022. godine donio Naredbu da se istraga neće sprovoditi jer je očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo“, rekao je za Spin info Srđan Vukanović, službenik za informisanje OJT Trebinje.
Dok se u udruženja i poslovne subjekte poput PPZ Aladža slijevaju stotine hiljada maraka povratnici u BiH čekaju krov nad glavom. Mnogi i dalje žive u objektima socijalnog stanovanja, a neki nikada nisu dobili nijednu donaciju. Novca očigledno ima, samo završava na pogrešnim računima. Ni revizorski izvještaji, ni sumnje policije u nenamjensko trošenje sredstava, ali ni očigledni dokazi poslovanja ove zadruge nisu dovoljni da iko odgovara za trošenje stotine hiljada maraka novca građana Bosne i Hercegovine.
