Trebinjska vlast, na čelu sa SNSD-om, nastavlja da nagrađuje bivše opozicionare te članove malih stranaka od kojih je samo jedna, i to zahvaljujući sumnjivim glasovima pristiglim putem pošte, prešla cenzus za ulazak u lokalni parlament. Podobne očekuju nagrade u vidu direktorskih pozicija te radnih mjesta i pozicija u nadzornim i upravnim odborima. Građane koji su ulagali u struku i znanje, kao i one koji se nisu istakli kao stranački aktivisti, i dalje, bez sumnje, ne očekuje ništa dok ne budu spremni da – ili pokore ovakav sistem, ili da se oni pokore njemu.
Piše: Jelena Denda Borjan
Sa pripravničkog na direktorsko mjesto
U prethodni saziv trebinjske Skupštine Bojan Šapurić ušao je kao odbornik DNS-a. Koalirao je sa SNSD-om i postavljen za potpredsjednika Skupštine. Sa ove pozicije nezakonito je smijenjen u maju 2019, a godinu dana kasnije objavio je da napušta DNS i da će djelovati kao nezavisni odbornik. Nedugo potom, Šapurić dolazi na čelo trebinjskog NDP-a sa kojim na posljednjim lokalnim izborima jedva osvaja skupštinski mandat. Danas Šapurić za „Direkt“ potvrđuje da očekuje imenovanje na direktorsku poziciju u Direkciji za obnovljive izvore energije u Elektroprivredi RS na čijem čelu je SNSD-ov Luka Petrović.
„Kao diplomirani pravnik, završio sam pripravnički staž u martu ove godine, a krajem aprila sam dobio direktorska ovlaštenja u toj Direkciji. Nije još završen koalicioni dogovor koji smo imali sa SNSD-om i očekujem da ću biti imenovan za direktora, ali sada je sve na stend baju“ , kaže Šapurić za naš portal.
Upitan da prokomentariše kako mu je, sa svega godinom radnog iskustva sa zvanjem diplomiranog pravnika, pripalo rukovodeće mjesto, Šapurić odgovara da „odavno radi na tim poslovima“, jer je u ERS RS zaposlen 2014. godine. Međutim, zaposlen je sa srednjom školom, u Direkciji za distribuciju, a od 2016. do 2019. godine nije radio u ovom preduzeću, jer je obnašao funkciju potpredsjednika trebinjske Skupštine.
Da li uopšte postoje uslovi za kandidate na direktorske pozicije i kakvi su, nismo uspjeli da saznamo, jer se ERS RS vodi parolom da je sve definisano internim aktima koje ne želi da ustupi javnosti.
No, direktorska fotelja u ERS-u nije jedino što Šapurić očekuje od koalicionih partnera. Za „Direkt“ kaže da će NDP-u pripasti i mjesto izvršnog direktora u lokalnom Javnom preduzeću „Radnik“, zatim mjesta u nekim od nadzornih i upravnih odbora te mjesto pravnika u Turističkoj organizaciji Trebinja. Nakon izbora, NDP-u je pripalo i mjesto direktora TO na kom sjedi Mirjana Andrić Putica. Bez obzira na to što je za određene poslove zakonom predviđeno raspisivanje javnog konkursa, Šapurić vjeruje da će ih dobiti članovi njegove stranke.
„Idem ka tome da se raspiše konkurs, da ubacimo pravnika u TO koja ima 16 radnika, a nema pravnika. Mi ćemo raspisati konkurs, pa nek ide na komisiju. Ispoštovaćemo proceduru, pa ko hoće nek se javi, nek najbolji prođe“, kaže Šapurić uz osmijeh.
Trebinjski NDP, na posljednjim izborima, dobio je ukupno 556 glasova, od čega je čak 26 posto bilo putem pošte. Primjera radi, lokalni SNSD, kao najjača stranka, imao je 1,33 posto glasova pristiglih poštom. Zbog sumnje u malverzacije sa glasovima putem pošte, narodni poslanik i osnivač Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović podnio je prijavu CIK-u protiv trebinjskog NDP-a, ali sankcije su izostale.
Dva glasa manje od Šapurića na izborima je dobio Zoran Pologoš – stari član NDP-a, koji se u međuvremenu „prebacio“ u PDP, pa se opet priključio NDP-u. Pologošu je „izmakao“ skupštinski mandat, ali nije funkcija. Nagrađen je foteljom izvršnog direktora za poslove podrške u „Elektro-Hercegovini“.
„Što se tiče lokalne vlasti, do sada smo dobili jedino direktora TO, a Pologošu je mjesto pripalo na nivou republičke podjele funkcija. Trebalo je da pripadne čovjeku iz Višegrada, ali ja sam se izborio da pripadne nama, da ne dođe čovjek sa strane“, kaže Šapurić za „Direkt“.
Poligraf koji ne registruje laži
Druga trebinjska stranka sa najviše glasova pristiglih putem pošte bio je „Poligraf“. Oni su poštom dobili čak 11 posto glasova, ali nedovoljno da uđu u lokalni parlament. „Poligraf“ je u Trebinju osnovan krajem 2019. godine, a na njegovo čelo postavljen je tadašnji odbornik PDP-a Zoran Anđušić koji se javnosti predstavljao kao žestoki opozicionar i kritičar vlasti predvođene SNSD-om. Predstavljajući novoosnovani „Poligraf“ medijima, Anđušić je rekao da je u pitanju „nova politička snaga koja će ponuditi novu političku priču“.
“Želimo da do narednih lokalnih izbora budemo prepoznati kao konstruktivna opozicija u Trebinju”, rekao je tada Anđušić.
No, te želje su nakon izbora naprasno iščezle, a Anđušić nagrađen direktorskom foteljom lokalnog Centra za socijalni rad. Takođe, „Direkt“ saznaje da je, prije lokalnih izbora, Anđušićeva sestričina dobila mjesto pripravnika baš u ovoj javnoj ustanovi, ali od njega nismo uspjeli da dobijemo komentar, jer nije bio raposložen da govori za naš portal.
Nakon izbora, nagrađen je i Anđušićev bivši stranački kolega iz odborničkih klupa Zdravko Kašiković, koji je iz PDP-a „preletio“ u Ujedinjenu Srpsku, pa postavljen za šefa Vatrogasne službe Trebinje. SNSD je nedavno radnim mjestom počastio i PDP-ovca Vanju Pikića koji je sada uposlenik ERS-ove Solarne fotonaponske elektrane, te novog direktora Tehničke škole Trebinje Nebojšu Bovana koji se iz PDP-a ekspresno iščlanio kada smo objavili da je dobio ovu funkciju.
„Demos“ – mali, ali „sposobni“
Od ostalih manjih partija, koje nisu bile ni blizu ulaska u lokalni parlament, najviše nagrada dobio je „Demos“. Vlast im je dala direktorske pozicije u JU „Dom mladih“ i Besplatnoj pravnoj pomoći Trebinje te šefovsko mjesto u Kadrovskoj službi ERS-a RS.
Nezavidan rezultat na izborima imao je i Pokret za Trebinje, ali je njihov nosilac liste Miljan Vuković dobio direktorsku fotelju JU „Kulturni centar“.
Topić: Stvoriti kritičnu masu koja će da kaže „Dosta je“
Politička analitičarka Tanja Topić za „Direkt“ kaže da je jasno da su male stranke produžena ruka stranaka na vlasti te da im one, ovakvom podjelom funkcija i radnih mjesta, vraćaju određene račune.
„Stranka je to učinila da bi dobila širu podršku i širi konsenzus, ali naravno da su kratkih rukava u toj priči ostali neki stari članovi SNSD-a, njeni prvoborci. Sasvim je sigurno da će zbog toga SNSD izgubiti dio podrške, kao što su izgubili i dio članstva koji je nezadovoljan takvom politikom. Međutim, tu imamo političku korupciju koja je zaživjela i među građanima, pa svjedočimo tome da su građani počeli da se ponašaju kao kvarljiva roba u smislu da se njihov glas može kupiti. S druge strane, imamo jasno opredijeljene birače, ali primjer posljednjih lokalnih izbora u pojedinim sredinama svjedoči nam da ta podrška pada. Broj glasača se smanjuje, a raste i nezadovoljsvo među pojedinim članovima stranke upravo zbog takvog modela ponašanja“, kaže Topić.
Ona smatra da je prelomni momenat za podjelu direktorskih fotelja po stranačkoj liniji umjesto po stručnosti bio sastanak predsjednika parlamentarnih stranaka na nivou BiH sa tadašnjim visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom.
„Oni su tada istakli da je dogovorena podjela pozicija, odnosno plijena, direktorskih fotelja u nezavisnim institucijama prema partijama i to je bio početak kraja nezavisnih institucija i sistema postojanja pravne države te uspostavljanje jednog modela partitokratije u BiH“, ističe Topić.
Druga prelomna tačka, kako kaže, bila je to što institucije sistema, računajući MUP i pravosudne institucije, nisu uradile ništa kako bi zaustavile političku korupciju.
„Kada je objelodanjen snimak tadašnje premijerke RS Željke Cvijanović na kojem se čuje da ona kupuje određene ‘preletače’ kako bi se formirala vlast, institucije su išle obrnutom logikom, pa su tražile da budu kažnjeni oni koji su objavili taj snimak. Tako da je to od strane pravne države i javnosti prikazano kao vrijednosno normalno i opšteprihvaćeno društveno ponašanje“, smatra Topić.
Onima koji ne žele da budu dio političkih partija kako bi dobili posao ostaje teška borba, kaže Topić.
„Oni su prepušteni sami sebi. Ono što se iz temelja mora promijeniti jesu osnove na kojima počiva pravosudni sistem. Nemamo povjerenja u institucije pravosuđa, smatramo da su one produžena ruka politike, što jesu, ili kriminalaca. Tako da smo, zapravo, nažalost, prepušteni sami sebi. Jedino što možda donekle može pomoći je da barem ne ćutimo, u smislu da se stvara kritična masa koja će smjeti da kaže dosta je“, zaključuje Topić za „Direkt“.
