Bezočna eksploatacija vode na području Kantona Sarajevo doprinijela je da samo nekoliko firmi kojima je bez ugovora dozvoljena eksploatacija ovog prirodnog resursa prema kantonu imaju dugovanja od nevjerovatnih 15 miliona KM, preciznije 15.551.347 KM!

Piše: A. DUČIĆ

Da stvar bude još nevjerovatnija, kako su utvrdili federalni revizori, najveći broj pravnih lica koja vrše eksploataciju prirodnih resursa na području KS uopće nema zaključen ugovor o koncesiji. Revizori tvrde da to ima izrazito negativne učinke kako na Budžet Kantona tako i na budžete općina na čijem području se nalaze predmeti koncesija.

Najznačajniji pojedinačni iznosi potraživanja od korisnika voda sa kojima nisu zaključeni ugovori o koncesiji, prema podacima revizora, odnose se na „Bags Energotehniku“ Vogošća i to 12.329.122 KM, „Terminalnu rivijeru“ Ilidža (470.598 KM), KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“ 314.029 KM, „Teleopticu“ Sarajevo“ 227.260 KM, „Coca Colu HBC B-H“ 206.947 KM i „HBRD Hotele „ Ilidža 209.546 KM.

Ministarstvo privrede je, saznajemo, Kantonalnom pravobranilaštvu uputilo zahtjeve za pokretanje sudskih sporova protiv korisnika prirodnih resursa koji nisu izmirili svoje obaveze. U zahtjevu za utuženja uključena su i potraživanja koja pripadaju općinama.

Prema podacima koje smo dobili iz Pravobranilaštva KS pred Općinskim sudom Sarajevo trenutno je u toku postupak po tužbi KS protiv „HBRD Hoteli Ilidža“ u vlasništvu Alije Budnje radi isplate naknade po osnovu termomineralne vode iz vlastite bušotine.

Iz Pravobranilaštva navode da tužena strana uopće nema zaključen ugovor o koncesiji i ne dostavlja podatke o utrošenim količinima termimineralne vode u skladu sa propisima.

Pravobranilaštvo je mišljenja da je nedopustivo da bilo koji pravni subjekt vrši eksploataciju bez zaključenog ugovora o koncesiji budući da Zakon o koncesijama KS kao prvu kaznenu odredbu navodi upravo kažnjavanje za eksploataciju bez zaključenog ugovora o koncesiji. Iz Pravobranilaštva su mišljenja da rješenje uopće ne treba tražiti u dugotrajnim sudskim postupcima nego u zabrani bilo kakve eksploatacije u slučaju odbijanja da se zaključi ugovor o koncesiji.

Iz Pravobranilaštva KS navode da ni Željezara Ilijaš nije imala zaključen ugovor o koncesiji zbog čega je tužena zbog eksploatacije vode od 82.840 KM.

No, i pored činjenice da navedeni pojedini privredni subjekti ne izmiruju svoje obaveze, Ministarstvo privrede je i u 2019. isplatilo kapitalne transfere, primjerice, Javnom preduzeću „Poljoprivredno dobro Butmir“ u iznosu od 278.077 KM, a Ministarstvo komunalne privrede „Bags Energotehnici“ najmanje u iznosu od 1.751.671 KM!

Treba naglasiti i da je do 2018. godine na snazi bila Odluka o naknadi za eksploataciju voda na području KS kojom je bila utvrđena naknada za korištenje vode u iznosu od 1,50 KM po kubnom metru zahvaćene vode ili 1,5 posto od ukupnog godišnjeg ostvarenog bruto prihoda eksploatacijom vode na području KS.

Naknadu su bili obavezni plaćati svi pravni subjekti koji su nosioci prava korištenja vode na području KS ili će to postati, a koji nemaju zaključene ugovroe o koncesijama za korištenje vode. Obračun iskorištenih količina vršen je na osnovu podataka Agencije za vodno područje rijeke Save. No, ona je s početkom 2018. naprasno stavljena van snage.

Vildana Brdarić, stručna saradnica za informiranje Uprave za inspekcijske poslove KS rekla nam je da je, ipak, ostala obaveza inspekcijskih organa da o preduzetim aktivnostima iz svoje nadležnosti obavještava Ministarstvo privrede i Vladu Kantona Sarajevo, što se i čini.

-Iz navedenog razloga kantonalna vodna inspekcija je vršila tražene inspekcijske nadzore u skladu sa Zakonom o vodama Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje plaćanja i plaćanje, kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebne vodne naknade i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanje podataka o količinama zahvaćene vode. Prema članu 198. a u vezi sa članom 139. Zakona o vodama (“Službene novine FBiH”; 70/06) kontrola zahvatanja vode u količini do 10 L/s je u nadležnosti kantonalne vodne inspekcije, a kontrola zahvatanja vode u količini većoj od 10 L/s je u nadležnosti federalne vodne inspekcije. O utvrđenom stanju i poduzetim mjerama iz svoje nadležnosti vodna inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo redovno izvještava Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Vladu Kantona Sarajevo, kazala je Brdarić.

Kada su u pitanju potraživanja po osnovu naknada za eksploataciju prirodnih resursa -koncesija staranje po ugovorima o koncesijama vodi Ministarstvo privrede KS i Ministarstvo finansija KS.
-Prema zakonu o koncesijama KS nadzor po osnovu koncesija definisan je članom 32. kojim je propisano da je resorno ministarstvo obavezno kontinuirano nadzirati rad koncesionara i izvršavanje njegovih obaveza iz ugovora o koncesiji, te redovno pratiti obim i količinu korištenja koncesionog prava. Stavom (2) istog člana navedeno je da u slučaju odstupanja od ugovorenog korištenja koncesionog prava u vremenu i količini, resorno ministarstvo informiše koncesora i Ministarstvo finansija i poduzima mjere kod nadležne inspekcije u roku od 30 dana od dana saznanja o odstupanju. Ministarstvo finansija je u okviru svoje nadležnosti obavezno pratiti izvršavanje svih uplata, a u slučaju neispunjenja ugovorenih obaveza poduzimati sve mjere naplate istih kod nadležnih organa, o čemu obavještava koncesora. U postupcima kada nije moguće ispunjenje obaveza iz ugovora o koncesiji ili usljed drugih uočenih nepravilnosti, koncesor je dužan o tome obavijestiti nadležno Pravobranilaštvo i ostale nadzorne inspekcijske službe, te pokrenuti sve nužne mjere radi otklanjanja uočenih nepravilnosti, o čemu je obavezno obavijestiti Ministarstvo finansija u roku od 30 dana od dana poduzimanja mjera“, istaknula je Brdarić.