Mještani Livna strahuju da bi mogli ostati bez zemlje koja je već godinama u posjedu njihovih porodica. Nekolicina njih u razgovoru za Žurnal tvrde da se njihova „očevina“, bez njihove saglasnosti i prethodnog obavještenja, prepisuje na Grad Livno i Kanton 10.
U pozadini svega su – koncesije.
Vratimo se nekoliko godina unazad. Sve počinje 2018. godine sa katastarskom općinom Dobro i Potočani. Grad Livno imenuje komisiju koja je, između ostalog, bila zadužena da pozove sva fizička i pravna lica sa nekretninama na području ove katastarske općine da se prijave i donesu sva potrebna dokumenta kako bi dokazali vlasništvo.
Mještani s kojima je Žurnal razgovarao navode da je javni oglas, a za šta su saznali kad je već bilo kasno, objavljen na oglasnoj tabli u Livnu i zvaničnoj internet stranici Grada Livno.
Vlast u Livnu radi protiv mještana Zbog nalazišta urana mještani Tušnice ostaju bez pitke vode?
„Niko od nas mještana ne provjerava oglasnu ploču ili to radimo vrlo rijetko kada odemo u grad. Da li to rade građani u drugim mjestima? Da ne spominjemo da se uglavnom radi o starijoj populaciji od kojih neki nemaju internet, tako da je besmisleno očekivati da će neko od njih posjećivati internet stranicu Grada Livno“, kažu mještani koji smatraju da su im iz Grada Livno obavijest trebali poslati na kućnu adresu.
Oni sumnjaju da je sve ovo urađeno “smišljeno i sistematski samo s jednim ciljem – da bi koncesionari imali ogromne površine na raspolaganju“.
S obzirom da za javni oglas nisu znali, nisu mu se mogli ni odazvati. Ovo je dovelo do toga da su privatne parcele mještana, koje se u zemljišnim knjigama u gruntovnici po starom premjeru vode na njihovim imenima, evidentirane kao šumsko zemljište u državnom vlasništvu.
Na nekim parcelama se kao korisnik upisivao Grad Livno, a na nekim Kanton 10. Za vlast u Livnu sve ovo je po zakonu, ali je daleko od toga.
Veći dio ovih nekretnina, koje su im prema riječima mještana otete, dalje su dodijeljivane koncesionarima. Jedan od njih je i VE Ivovik d.o.o. Sarajevo koji gradi istoimeni vjetropark najavljen kao jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini. U ovaj projekat su kineski investitori najavili ulaganje 133 miliona eura.
Vlasnička struktura firme VE Ivovik poprilično je zanimljiva. Prema podacima registra poslovnih subjekata u BiH, kao osnivači ove firme navode se Ekrem Nanić iz Banje Luke, te Cntic Capital co Limited iz Hong Konga, te firma iz Luksemburga Wind Power S.à r.l.
Podsjetimo da se ranije kao jedan od osnivača spominjala i firma Sinohydro Holding iz Hong Konga, ali su oni u septembru prošle godine izvršili prenos vlasničkih udjela na firmu iz Luksemburga.
Generali direktor VE Ivovik je Xiao Xin.
Nakon što su počeli sa radovima na izgradnji ovog vjetroparka, protiv firme VE Ivovik tužbu podnose Slavko Ivković, Ante (Dane) Ivković i Ante (Ivana) Ivković i to zbog ometanja njihovih posjeda. U tužbi, koja je u posjedu Žurnala, stoji da je firma VE Ivovik početkom jula 2022. sa mehanizacijom, protupravno i bez dozvole vlasnika, smetala im u njihovom posjedu.
„Preko nekretnina tužitelja su prokopali put širine cca četiri kvadratna metra, odvezli zemlju i sa istom se koriste“, stoji u tužbi.
Ivkovići kao tužitelji zahtjevaju da se tuženoj strani (firmi Ivovik) zabrani svako smetanje i da im se naredi uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da će odvesti nasuti sloj materijala, vratiti zemljani sloj i sve vratiti u provbitno stanje livade i pašnjaka kakvi su bili prije smetanja.
Ova tužba je trenutno pred Općinskim sudom u Livnu iz kojeg su nam potvrdili da je pripremno ročište održano 13. juna ove godine i da je tada dogovoreno da na lice mjesta izađe vještak geodetske i poljoprivredne struke. Ovo će, saznajemo, biti realizirano tek u septembru.
U međuvremenu će se ispostaviti da je firma VE Ivovik sa kantonalnim Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključila ugovore o pravu služnosti i o zakupu šumskog zemljišta jer su se, kako kažu za Žurnal, u „katastru općine Livno uvjerili da je kao posjednik na spornim parcelama upravo ovo Ministarstvo“ i na osnovu toga su izvršili plaćanje i izmirili svoje obaveze prema posjednicima.
„Ukoliko postoji neko neslaganje između situacije u zemljišnoj dokumentaciji i posjednika koji potencijalno polažu pravo na tu zemlju, naša firma očekuje da zemljoposjednici novonastalu situaciju riješe zajedno sa trenutno upisanim Ministarstvom, a onda ćemo potpisati nove ugovore o zakupu sa njima. Za VE Ivovik nije bitno ko je posjednik, uvijek poštujemo ono što stoji u zvaničnim dokumentima“, odgovorili iz ove firme.
Iz Ministarstva su potvrdili da su potpisali navedene ugovore sa pomenutom firmom, ali na ostala pitanja “od kada imaju pravo raspolaganja nad spornim nekretninama i po kojem osnovu” nisu odgovorili.
Međutim, prema starom premjeru, vlasnici spornih parcela su Ivkovići. Žurnal je u posjedu vlasničkog lista iz jula prošle godine na kojem se to i vidi, a isti podaci su još i na geoportalu.
Perica Babić, punomoćnik porodice Ivković, ističe da se katastarski podaci novog premjera moraju usporediti sa podacima starog premjera prilikom uspostave zemljišne knjige koja je jedini dokaz o vlasništvu.
“Po starim i još valjanim podacima su mještani (su)vlasnici, a po novom premjeru je evidentirano ministarstvo, ali kao nositelj prava“, navodi advokat, te postavlja pitanje “kako je moguće da je firma Ivovik po starom premjeru zaključila ugovor sa “nekim vlasnicima”.
Mještani Livna naglašavaju da će se slični problemi pojaviti i na ostalim katastarskim općinama.
„S obzirom na to da se radi digitalizacija katastra radi se o više katastarskih opština, od kojih su neke završene, a neke su u tijeku. U svim katastarskim opštinama će biti isti problemi. Ljudi i ne znaju da su ostali bez zemlje, jer nisu dobili nikakvu obavijest, a to se uglavnom odnosi na zemljišta koja su udaljenija od naselja kao što je u slučaju Ivovik, sada će biti i u slučaju Krug planine, gdje se isto planira graditi više vjetroparkova“, navode naši sagovornici.
(zurnal.info)
Tekstovi i fotografije potpisani kao autorski rad novinara i fotografa Žurnala dostupni su za prenošenje 24 sata nakon objavljivanja, uz obavezno navođenje izvora.
