HomeFBiHMaglajUprkos protivljenju mještana...

Uprkos protivljenju mještana Maglaja: Kao opozicija glasali protiv, kao vlast dozvoljavaju gradnju benzinske pumpe

Kao opozicija glasali protiv, kao vlast dozvoljavaju gradnju benzinske pumpe

Parcela na kojoj bi se trebala graditi benzinska pumpa

Kada je prošle godine objavljeno da će se u Maglaju, praktično nasred raskrsnice, odnosno kružnog toka, u neposrednoj blizini porodičnih kuća, graditi benzinska pumpa, vijećnici koji su bili „za“, zajedno s načelnikom Mirsadom Mahmutagićem (SDP), to su proglasili javnim interesom, ističući da to podstiče privredni razvoj Maglaja.

Mještani koji žive u neposrednoj blizini parcele gdje bi se trebala graditi benzinska pumpa, a koji se izričito protive gradnji ovog objekta na ovom lokalitetu, praktično su izignorisani. No, njihova borba nije prestala. Posljednja u nizu poduzetih aktivnosti jesu upućene apelacije Ustavnom sudu BiH, sve u vrijeme kada je već izdata ili bi uskoro trebala biti izdata građevinska dozvola.

SDP-OVE IGRE

No, za početak podsjetimo se na to kako je došlo do ove situacije. Još 2016. godine pojavio se prijedlog izmjene regulacionog plana, a prema zahtjevu firme Transey, kojim je, između ostalog, bilo predviđeno da se na spornoj lokaciji gradi benzinska pumpa.

Foto: BHT

Međutim, mještani su odmah digli glas protiv toga, a opozicija predvođena SDP-om i sadašnjim načelnikom Mirsadom Mahmutagićem, uspjela je izlobirati da se u Općinskom vijeću Maglaj ne usvoje ove izmjene. Glasni i jasni bili su tadašnji opozicionari – mještani se protive, porodične kuće su preblizu, to predstavlja opasnost i po mještane, ali i po odvijanje saobraćaja. Ukratko, zaključak je bio da to nije javni interes.

Iste godine održani su lokalni izbori, a na mjesto načelnika dolazi SDP-ov Mirsad Mahmutagić. Ubrzo za njega, ali i za SDP-ove vijećnike, benzinska pumpa na kružnom toku više nije problem. Da budemo precizni, uprkos tome što je samo nekoliko mjeseci ranije odbačen prijedlog izmjena regulacionog plana kojim je predviđena gradnja pumpe, početkom 2017. opet se krenulo u sličnu proceduru, samo što je sada riječ o drugom investitoru – maglajskoj firmi Džino, u vlasništvu porodice Džinić. Prošle godine izmjene regulacionog plana su usvojene, najviše zahvaljujući glasovima SDP-ovih i SDA-ovih vijećnika, te je izdata urbanistička saglasnost.

„Protiv izmjena regulacionog plana bili smo samo Safet Jašić iz SDA i ja. Ja sam, kao vijećnik, još tada rekao da nema potrebe da se mijenja regulacioni plan, da je Općinsko vijeće nekoliko mjeseci ranije već donijelo odluku. Njihovo obrazloženje je bilo da su se okolnosti promijenile, jer se promijenio investitor“, govori za Žurnal vijećnik Hajrudin Fermić.

Formalno, ispoštovane su sve procedure u smislu da su provedene javne rasprave (na kojima je, kao i inače, bilo najmanje onih koji se gradnja pumpe najviše tiče), da je bilo glasanje u Općinskom vijeću… No, sve vrijeme nije se veća pažnja posvetila mještanima koji žive u blizini. Zanemarila se čak i njihova peticija, s preko 220 potpisa, da su protiv gradnje.

Jedan od mještana koji ima porodičnu kuću u naposrednoj blizini je i Amir Mačković.

„Najviše boli način na koji su ovo uradili, jednostavno su nas ignorisali, nisu željeli čuti naše argumente, omalovažavali su nas i vrijeđali u čitavom postupku. Ovo je samo jedan od objekata za koji građani nisu dali svoju saglasnost“, govori on za Žurnal.

SDA-ov vijećnik Safet Jašić koji je, za razliku od stranačkih kolega, protiv izgradnje pumpe, za Žurnal kratko i jasno objašnjava zašto je stao na stranu mještana:

„Jednostavno, što ne bih sebi, ne bih ni drugima. Da nekome bude pumpa pod prozorom… Ja tako mislim i uvijek ću tako misliti. Na tom potezu imamo već nekoliko pumpi. Mislim da nije uredu da su gradi takva vrsta objekta.“

INTERES INVESTITORA ILI JAVNI INTERES?

U svakom slučaju, procedure su završene. Postoji urbanistička saglasnost, a kako smo naveli, već je izdata ili bi uskoro trebala biti izdata građevinska dozvola. Mještanima nije preostalo ništa drugo nego da svoja prava pokušaju zaštititi institucionalno. Međutim, za sada su nailazili na zidove.

Ukratko, Općina Maglaj je nekim mještanima odbila zahtjev za uključenje, kao stranke, u postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, iako su njihove porodične kuće najbliže planiranoj benzinskoj pumpi. Kao razlog navedeno je to što parcele razdvaja ulica od nekoliko metara.

Lokacija na kojoj bi se trebala graditi benzinska pumpa (katastar.ba)

S druge strane, drugim mještanima je formalno prihvaćen ovaj zahtjev, ali njihovi brojni navodi koji govore o svim opasnostima koje donosi gradnje pumpe na ovom lokalitetu su, mahom, odbačeni kao neosnovani.

Obraćali su se poslije mještani i nadležnom kantonalnom ministarstvu, kao i sudu, no svi njihovi zahtjevi su odbijeni. Na kraju im nije preostalo ništa drugo nego da podnesu apelacije Ustavnom sudu BiH. U svojim apelacijama mještani ističu da su povrijeđena mnoga njihova prava. Izdvojimo ono najvažnije.

Prije svega, ističu kako su sve procedure provedene samo formalno, ali ne i suštinski, jer se na njihove žalbene navode niko nije ni osvrnuo.

Pozivaju se na, kako tvrde, važeće propise prema kojima u naseljenim mjestima nije dozvoljena gradnja benzinske pumpe na raskrsnicama; da od raskršća mora biti udaljena najmanje 25 metara; da mora biti udaljena od ostalih objekata koji nisu u sklopu benzinske pumpe najmanje 30 metara, što ovdje nije slučaj; da je priključak benzinske stanice uz raskrsnicu nedozvoljen…

Također, navode da su im povrijeđena prava i na privatni i obiteljski život, dom i poštu, životnu i radnu sredinu, jer će biti izloženi štetnim posljedicama spornih emisija, te opasnosti po zdravlje. Pored toga, pišu i kako su im povrijeđena prava na imovinu, jer se gradnjom benzinske stanice obezvrjeđuje njihova imovina itd.

Sve ovo mještani su ranije govorili i saopćavali nadležnima ali, kako smo naveli, njihov glas je zanemaren. Na ovaj način je interes privatnika stavljen iznad interesa ljudi koji tu žive.

Mještanin Amir Mačković navodi da njegovu i bratovu kuću od sporne parcele dijeli samo saobraćajnica s trotoarima, što je manje od 10 metara: „Ovakav objekat predstavlja opasnost, kako po ljude, tako i po materijalna dobra. Ovo je jedan u nizu projekata gdje interes ima samo pojedinac.“

Njegovo mišljenje dijeli i općinski vijećnik Hajrudin Fermić:

„U najmanju ruku je riječ o izlaženju u susret investitorima, nauštrb realnih interesa i potreba građana. Zaista, pumpa na ovoj lokaciji ugrožava sigurnost saobraćaja, a isto tako i sigurnost i zdravlje ljudi koji su u neposrednoj blizini.“

Općinski načelnik Mirsad Mahmutagić, koji je ranije tvrdio da je sve urađeno „po zakonu“, nije se javljao na pozive novinara Žurnala. S druge strane, mještani upozoravaju da oni, bez obzira na to kakvu će odluku donijeti Ustavni sud BiH, u svakom slučaju neće dozvoliti izgradnju benzinske pumpe…

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić

Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…

Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova...

Bosanska Krupa: Gradonačelnik svečano otvara dvoranu izgrađenu na državnom poljoprivrednom zemljištu!

Sportska dvorana u Bosanskoj Krupi izgrađena na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je u vlasništvu države i koje se nalazi u vodnom dobru rijeke Une. Iako je, nakon zahtjeva Pravobranilaštva BiH, poništeno rješenje kojim se izvršila pretvorba poljoprivrednog zemljišta na kojem je izgrađena dvorana, gradonačelnik Armin Halitović ne odustaje od svečanog otvaranja tog objekta. Izgradnju dvorane finansirala i Vlada FBiH, a koštala je više od 3,2 miliona maraka bez PDV-a.