Olovo, cink, bakar, zlato, barit i još mnogo rudnih bogatstava se nalaze u malenoj bosanskoj opštini Vareš, u kojoj se ruda iskopava desetinama godina unazad. Zlatno doba rudarenja bilo je u doba bivše nam države, ali sa njenim nestankom nestalo je i rudarenje.

Grad je nakon rata polagano zamirao, stanovništvo je odlazilo, a onda se sve promijenilo. Rudarenje je opet aktivirano nakon tridesetogodišnje pauze zahvaljujući britanskoj kompaniji Adriatic Metals, čiji će fokus, barem po procjenama, narednih 18 godina biti na iskopavanju srebra i cinka.

Početak rada rudnika Rupice dogodio se 5. marta 2023.godine i označen je kao najveća poslijeratna investicija u BiH. Adriatic Metals je u BiH došao 2017.godine i od tada je prošao faze istraživanja, ishodovanja dozvola, osiguranja finansiranja i izgradnje rudnika.

Većina iskopanog koncentrata cinka, olova i srebra iz Vareša namijenjena je evropskim topionicama, i to partnerima Boliden, Glencore, Trafigura i Transamine.

Planirano je da se iz ovog rudnika u koji je do sada investirano više od 400 miliona KM, ruda prevozi sve do izvozne luke u Pločama. Kalkulacije kažu da u ovom rudniku samo olova i cinka ima u vrijednosti pet milijardi eura. Planirano je zapošljavanje do 400 radnika, a trenutna brojka zaposlenih radnika je upola manja. Iz britanske kompanije tvrde da rudnik posluje s najvišim ESG standardima, odnosno standardima koji se brinu da korporativne politike budu u skladu sa konceptima održivog razvoja i zaštitom životne sredine.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, kao i Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH, dodijelili su ovoj investiciji status “projekta od značaja za BiH ” i “projekta od značaja za FBiH.”

Međutim, da nije sve idealno u projektu Vareš pokazao je slučaj kada je kompanija Adriatic Metals, a za potrebe otvaranja rudnika, “slučajno” posjekla, po vlastitom priznanju, oko 3.000 metara kvadratnih državne šume i to više od 100 odraslih stabala jele, smrče, bukve i javora.

Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona je početkom oktobra prošle godine podnijela dvije krivične prijave protiv ove firme i njenih direktora.

Ipak, iz Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona su za portal Žurnal odgovorili da nisu dobili prijavu Kantonalne uprave za šumarstvo protiv kompanije Adriatic Metals zbog sječe šume. Zanimljivo je da nijedna druga institucija niti pojedinac nisu podnijeli prijavu za ovo krivično djelo protiv britanske kompanije.

Umjesto kazne uslijedila je, paradoksalno, nagrada i to u vidu dozvole za krčenje 7,2 hektara državne šume od Vlade Federacije za Adriatic Metals i to samo dva mjeseca nakon prvobitne nelegalne sječe?!

Iz Adriatic Metalsa kažu da su pribavili rješenje za privremeno korištenje parcele od 7,2 hektara u državnom vlasništvu koja je većim dijelom pokrivena šumom a koja se nalazi unutar odobrenog eksploatacionog polja za izgradnju rudnika.

“Obzirom da se radi o jako velikoj parceli – u mjesecu augustu 2023.godine, prilikom čitanja koordinata iz elaborata za sječu na ovoj lokaciji a radi izgradnje pomoćnih rudničkih objekata, došlo je do sječe šume u površini koja čini cca 0,3 hektara, ali i dalje unutar ekploatacionog polja i odobrenja za izgradnju rudnika, iz čega proizilazi da nije došlo do sječe na nedozvoljenom području ili na parceli za koju nisu ispunjeni zakonski  uvjeti. Također, naknada za sječu i ustupanje šumske građe je u cjelosti plaćena u korist budžetskih organizacija FBiH i ZDK”, naveli su iz ove kompanije.

Da pored domaćih vlasti podršku Adriatic Metals ima i u stranim diplomatama pokazalo je i prisustvo Juliana Reillyja, britanskog ambasadora u BiH, na otvaranju rudnika Rupice početkom marta ove godine.

”Čak 25 % ukupnih direktnih stranih investicija predstavlja ovaj projekat. To je ogroman novac, ponosan sam na ovu kompaniju. 2,5% doprinosa BDP će biti u ovoj zemlji tokom rada rudnika”, rekao je britanski ambasador.

”Ovaj svečani dan predstavlja i puno više od početka prerade minerala. On predstavlja i puno više od povećanja BDP, od povratka naše zemlje na mapu svjetske rudarske industrije. Ovaj projekat je ponovno rađanje naše industrijske baštine”, kazala je na otvaranju rudnika Sanela Karić iz Adriatic Metals BiH.

”To su rude koje sadrže uglavnom srebro i cink, kao i antimon i bakar. Što se tiče naših prihoda, u 2024. očekujemo malo profita ili nikako, ali 2025. očekujemo profit. Međutim, u ovakvim poslovima mora se i reinvestirati profit. Ulažemo 600 dolara po metru kvadratnom za tunele i ostalo”, naglasio je Paul Cronin, generalni direktor Adriatic Metals.

Državna imovina, Nermin Nikšić i uloga Christiana Schmidta

Koliki utjecaj zapravo ovaj projekat ima i u političkom smislu pokazala je odluka Vlade Federacije BiH sredinom novembra 2023.godine kojom će, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućiti britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to: u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

Time je Vlada Federacije BiH isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju držvnom imovinom.

“U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljiušta u druge namjene, u tačkin VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, navodi u odluci koju je polovinom decembra prošle godine, i to bez obavještavanja javnosti, usvojila Vlada FBiH Nermina Nikšića koji je, inače, takođe prisustvovao svečanom otvaranju rudnika Rupice.

Bitno za napomenuti je da je tadašnji član uprave i izvršni direktor kompanije Adriatic Metals BiH bio Alem Logo, kadar Naroda i Pravde, stranke koja je dio “Trojke” i upravo sa Nikšićevim SDP-om i Našom strankom dio vladajuće koalicije na federalnom i državnom nivou.

Zanimljivo je da je u jeku žestokih političkih sukoba na relaciji Milorad Dodik – Christian Schmidt oko državne imovine, upravo Visoki predstavnik u BiH dao saglasnost za isključivanje Pravobranilaštva BIH iz procesa odlučlivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH je polovinom marta ove godine pokrenulo spor protiv rješenja kojima se dozvoljava korištenje šumskog zemljišta, a koje je dato na raspolaganje Adriatic Metalsu. Prošlog petka (31. maj 2024.) je Ustavni sud BiH usvojio zahtjev zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za donošenje privremene mjere u predmetu kojim je zatražio ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije BiH.

[kraj prvog nastavka]

Piše: Dejan Rakita / Objavi.ba