Mještanke i mještani sela Megdan kod Livna jutros su svojim tijelima pokušali spriječiti prolazak građevinskih mašina s namjerom da spriječe radove na bušotini vode pored lokacije s koje oni crpe pitku vodu. Ono što su trebali biti mirni protesti, prekinuli su pripadnici specijalne jedinice naguravajući se sa građankama i građanima. Na jednom od objavljenih videa mogu se čuti mještani kako upozoravaju policajce da im ne guraju žene i djecu. Tokom naguravanja povrijeđeno je nekoliko građana, a među njima i jedna žena. ,
“Nalazim se u bolnici jer sam dobio udarce od policije“, rekao nam je jedan od mještana Mirko Krivić kada smo ga pozvali za izjavu. Drugi mještani su nam rekli da ima i privedenih mještana koje su specijalci naoružani dugim cijevima u “maricama” odveli na ispitivanje.
Dugogodišnja borba mještana
Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH za Žurnal predviđa da ćemo nemile scene iz okoline Livna u budućnosti sve češće gledati:
„Investitori svih vrsta su prepoznali vodu kao resurs koji će u bliskoj budućnosti biti veoma vrijedan i tražen. Još jednom se pokazalo da ja vlast uvijek u službi biznisa u odnosu na narod. Vode su ne samo jedan od najvažnijih, nego i jedan od najosjetljivijih prirodnih resursa. Efekti klimatske krize uveliko se osjećaju i u BiH. Umjesto da zaštiti naše vode, država razvija i podstiče ekonomiju zasnovanu na bogaćenju pojedinaca u kojoj se našom vodom trguje, naša voda neograničeno eksploatiše i ubrzano zagađuje. Uz rijeke niču ugostiteljski objekti, luksuzne vile, vikendice i turistička naselja iz kojih se otpadne vode izlijevaju direktno u riječne tokove. Industrijski pogoni nekontrolisano i nekažnjeno ispuštaju otpadne vode u naše rijeke.“
On podsjeća da vodozaštitne zone postaju građevinski placevi za stambene i poslovne objekte čije otpadne vode truju podzemna vrela i vodozahvate naših naselja, i da vlasti daju koncesije privatnim biznisima koji naše vode crpe bez adekvatne naknade i bez ikakve kontrole.
„Nekontrolisano crpljenje će u godinama predstojećih suša trajno ugroziti vodosnabdijevanje stanovništva. Zbog toga je nužno promjeniti Zakon o koncesijama kojim bi se spriječile ovakve malverzacije, te ustavna zaštita vode, vodenih tokova i izvorišta na svim nivoima u BiH i direktna kontrola zajednica, a ne stranaka i privatnika, nad vodom i vodosnabdijevanjem“, zaključuje Oroz.
Borba mještana okolnih livanjskih sela počinje davne 2006. kada je firma Dže-Co iz Livna, vlasništvo Branka Džeke, počela sa istraživanjem na lokaciji Poljane kod sela Tušnica na području Općine Livno. Ovoj firmi je tamošnja Vlada izdala o koncesiji na lokaciji Poljane za eksploataciji podzemne vode u maksimalnoj količini do pet litara u sekundi. Javna rasprava je, prema tvrdnji mještana, održana u tajnosti. Rok za početak eksploatacije po koncesijskom ugovoru je bio 36 mjeseci ili se ugovor automatski raskida i ovo je nešto što firma Dže-Co nije ispunila. Mještani su očekivali da će doći do raskidanja ugovora, ali se on dalje prenosi na drugu firmu – Lara natural.
Oni smatraju da ovaj ugovor nije zakonski prenesen, da ga je trebalo raskinuti ili provesti nove zakonom predviđene procedure.
Naši izvori iz Livna kažu da firma „Lara natural“, nakon prenosa koncesije i svih prava i obaveza iz ugovora, mijenja lokaciju za bušenje iz Poljana, što je stajalo u prvobitnom ugovoru koji je Žurnal dobio na uvid, na sasvim drugu lokaciju – „Krivića vrtli“. Osim toga, crpi se i veća količina vode.
Policija obavljala obijesne razgovore, najavljivali hapšenja…
Iz Udruženja građana „Turani“ u svom saopćenju, koji se dijeli putem društvene mreže Facebook, taksativno podsjećaju na sva dešavanja u proteklih 10 godina od momenta kada je Vlada Kantona 10 dala koncesiju.
„Prošle su četiri godine kako je Vlada nezakonito blagoslovila prepordaju iste te koncesije koncesionaru kojem su 2015. dali koncesiju za solarni park na kojem se u idućih sedam godina nije uložila ni jedna marka. Šest puta u tri godine su mještani sela pod Tušnicom morali mirnim prosvjedima štiti svoje izvore od „investitora“ koji su pod pratnjom policije prijetili hapšenjima i moćnicima.”
Oko 200 mještana je potpisalo peticiju, koje smo također dobili na uvid, a kojim su upozoravali na ugrožavanje svoje životne sredine i privatne imovine nije bilo dovoljno da im itko od nadležnih institucija odgovori ili ih pozove na sastanak.
U saopćenju navode da je Vlada prije 15 mjeseci izradila izvještaj na 24 stranice opisujući sve nezakonitosti o dodjeli i preprodaji ove koncesiju, ali da su pod pritiskom „određenih moćnika“ morali promijeniti stav. Uslijedili su sedmi protesti mještana i 5. augusta prvi put investitor dolazi i na snimku objavljenom na društvenim mrežama čuje se kako prijeti mještanima policijom i hapšenjima.
„Policija ovih dana obavlja obavijesne razgovore, najavljuje hapšenja, oduzimanje lovačkog oružja, izolira nepodobne pojedince sve u cilju da omogući bušenje rupe dubine 400 metara tik uz vodocrpilište na lokalitetu „Krivića vrtli“ kilometar daleko od lokacije Poljane na kojoj je originalno izdana koncesija. Ako presuše naši izvori kako mislite da će vode biti u Mandeku iz kojeg Podhum crpi vodu!?“, stoji u saopćenju Udruge građana „Turani“.
(zurnal.info)
