Načelnici sa macolama: Zašto se uništavaju sarajevski parkovi i spomenici?

U aprilu 2018. godine preduzeće Park, između ostalih sarajevskih parkova, uređivalo je i park prekoputa Vijećnice. Osim sadnje cvijeća, radnici su potkresivali i grane drveća nakon zime, jer je tada u parku još uvijek bilo stabala. Kako je izgledao tada uređeni park vidi se i na fotografijama ispod:

Jedna od ranijih fotografija, nastala kada je Institut za mlade Kult uređivao ovaj park, svjedoči da je Općina Stari Grad prilikom izgradnje garaže uklonila sva stabla:

A onda je došao projekt Općine Stari Grad, izgradnja garaže na mjestu parka. Stabla su posječena, zelena površina betonirana, ali su iz Općine Stari Grad i dalje tvrdili kako će iznad podzemne garaže nići igralište sa značajnom zelenom površinom. Budući izgled predstavljen je na fotografijama iz 2019. Trg je trebao izgledati ovako:

Garaža i trg otvoreni su 1. marta, 2020. “Dođite na trg”, pozvali su iz Općine Stari Grad, bit će ćevapa, baklave, čokoladica i kafe iz Ginisove džezve. Garaža je otvorena koncertom Hanke Paldum.

Godinu dana od otvaranja, i dvije od obećavanja o zelenim površinama, trg prekoputa Vijećnice izgleda ovako:

Nema više parka ni stabala. Betonirani su.
Ovaj projekat realizovan je sa projektom obnove još tri lokacije u općini Stari Grad sredstvima Saudijskog fonda, koji će građani otplaćivati do 2043. godine. Skupi ćevapi.

KAKO VJEROVATI OPĆINI

Mogu li onda građani Sarajeva vjerovati općinskim strukturama kada im obećavaju da će iznad planiranih podzmenih garaža uživati u zelenilu i “parkovskom mobilijaru”? Čeka li Trg Oslobođenja – Alija Izetegović, park kod Ekonomskog fakulteta slična sudbina kao i park prekoputa Vijećnice? I ko će odgovarati za dosad neostvarena obećanja, da ih ne nazovemo lažima?

Pisali smo već o planu Općine Stari Grad da “uredi” Trg i ispod napravi garažu na tri etaže. Iako je zakazala javnu raspravu za 2. mart, i omogućila uvid u projekat na svojoj veb stranici, Općina Stari Grad, upozorili smo, prekršila je Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo jer nije u sredstvima javnog informisanja uopće oglasila objavu dokumenta niti javnu raspravu. A dužna je to po zakonu, učiniti tri puta.
Kako ovaj Zakon eksplicitno navodi da je za njegovu provedbu zaduženo Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša KS-a, pitali smo ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja Envera Hadžiahmetovića, građenja i zaštite okoliša da li će reagovati na kršenje zakona.

Napominjući da je ministarstvo na čijem je čelu formirano početkom januara ove godine spajanjem dva ministarstva i da je predmet vodilo Ministarstvo prostornog uređenja i ministar Faruk Kapidžić, navodi da je u septembru 2020. u Instrukciji tadašnjeg ministarstva navedeno:

– Realizacija podzemne garaže na lokalitetu Trga oslobođenja – Alija Izetbegović nije u suprotnosti sa osnovnim planskim opredjeljenjima planskog dokumenta Program razvoja Gradskog jezgra Sarajevo.

Ograđujući se na taj način od projekta, ministar Hadžiahmetović nije odgovorio na pitanje da li će reagovati na kršenje zakona u nadležnosti i ministarstva koje vodi.

– Napomene radi, prilikom primopredaje dužnosti između bivšeg ministra Faruka Kapidžića i Envera Hadžiahmetovića u vezi navedenog upita, nije bilo usmenog upoznavanja o istome niti zapisničkom primopredajom nije konstatovano da je Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović bio upoznat o navedenom tekućem predmetu.

U odluci o provođenju urbanističkog projekta Trg oslobođenja – Alija Izetbegović, usvojenoj u julu 2008. godine uopće nije definisana izgradnja podzemne garaže:

Na to u svojoj reakciji na ovaj projekat upozorava i Asocijacija arhitekata u BiH:

–  Ovim planskim dokumentom, koji prema dostupnim informacijama, uz slobodu da nisu sve relevantne informacije mogle biti i pronađene u ovom trenutku, prostor Trga Oslobođenja – Alija Izetbegović je u potpunosti drugačije tretiran, a evidentno je nepostojanje rješenja podzemne garaže na ovom lokalitetu. Nadzemni dio se u potpunosti posvećuje hortikulturnom uređenju, svjetlosnim i spomeničkim instalacijama, pješačkim komunikacijama, a visoko rastinje se zadržava – navode u reagovanju.

Upozoravaju i da se rješenjem koje je objavljeno na stranicama općine Stari Grad, a koje predstavlja Nacrt urbanističkog projekta, uočava se zabrinjavajući procenat površina koje su izgubile svoje hortikulturno uređenje, površina koje su trajno izmijenjene i nepovratno podređene funkciji podzemne garaže:

– Nadalje, rješenje nije prikazalo strukturu, brojnost i opravdanost ovakvog poduhvata, jer široj javnosti nije prikazan stepen motorizacije, broj parking mjesta, nije prikazana analiza rasterećenja nadzemnih površina i režim saobraćaja.

Cijelo regovanje može se pronaći na web stranici Asocijacije arhitekata u BiH, a u kojem se detaljno obrazlaže šta sve nedostaje u nacrtu urbanističkog projekta.

HADŽIBAJRIĆ KAO AJNADŽIĆ

U parku je 1997. postavljen spomenik – skulptura Multikulturalnom čovjeku. Općina Stari Grad navodi da će biti izmještena iz parka u “park” prekoputa Vijećnice, ili, ako bude “remetio multifunkcionalno korištenje ovog trga”, bit će izmješten na Mojmilo ili Dobrinju jer, kako to zaključuju u Općini, tamo nema dovoljno “spomeničkih sadržaja”.

Nije tako davno Sarajlije obrukao načelnik susjedne općine Centar Nedžad Ajnadžić, kada je macolama uklonjen spomenik koji se nalazio u parku Hastahana. 

I načelnik Hadžibajrić šalje sličnu poruku iz Sarajeva. Portal Udar kontaktirao je Francesca Perillia, autora spomenika multikulturalnom čovjeku.

Portal Udar podsjeća na tekst iz Oslobođenja 1997. 

– Znam da je Sarajevo kao multikulturalni grad uvijek bio otvoren za konstruktivni dijalog između svih različitosti. Ne znam ko danas potiskuje multikulturalizam, ali ako grad više ne želi čuvati ovaj simbol, bilo bi dobro da se ukloni, a mi ćemo pokušati da ga obnovimo i damo nekom drugom evropskom gradu koji je spreman da ga čuva s ponosom – rekao je Perilli za Udar.

S obzirom na to da je ovaj spomenik donirala regija Abruzzo, a Grad Sarajevo prihvatio, grad takođe može odlučiti da ga ukloni i ne vrati, kaže Perilli:

– Po pravnim, ali ne i moralnim zakonima, ima pravo i da ga uništi, ali mi ćemo naći način da ga ponovo izgradimo i postavimo u nekom drugom evropskom gradu koji će ga prihvatiti kao simbol cijelog kontinenta.

(zurnal.info)