Ustupljena fotografija
Na pola puta između Banjaluke i Prijedora pojavio se “Bistrički tougao”. Tako kažu mještani sela Bistrica, zabrinuti zbog otvaranja rudnika nadomak njihovih kuća.
Piše: Jelena Jevđenić
“Taj trougao čini (planirani) rudnik lignita, kamenolom Mamići i trasa autoputa. Te tri tačke su vazdušnom linijom na 500 metara. Imaćemo situaciju da će ovo selo za pet i deset godina biti prepolovljeno i da će se škola zatvoriti”, kaže za Impuls mještanin Zoran Ninić.
Problemi za stanovnike ovog sela počinju u prvim danima juna. Bez najave mašine su ušle u selo da bi se pripremio teren za otvaranje novog rudnika. Tada su i saznali da se nadomak njihovih dvorišta planira pokrenuti rudnik lignita.
Iako još uvijek nepoznati izvođači radova, jer na mašinama nema nikakvih oznaka, počeli su sa skidanjem jalovine i otvaranjem površinskog kopa, mještani su saznali da to bez koncesije radi firma “Drvo-export” iz Teslića.
Na mjestu na kome je planiran rudnik su privatni posjedi. Prije nekoliko godina dio mještana je prodao svoju zemlju Prijedorčaninu Boži Mariću. Kaku su nam kazali Bistričani, govorio im je da će otvoriti etno-selo.
Marić je za Impuls kratko prokomentarisao da je on svoju zemlju iznajmio.
“Zemlja je moje vlasništvo, ja sam je iznajmio toj firma i oni dalje rješavaju taj problem”.
Prema riječima mještana 2015. godine, Ministarstvo rudarstva i energetike RS odobrilo je istraživanje lignita na ovom području, ali u tajnosti i bez saglasnosti građana. Tvrde da ni sada nemaju nijednu dozvolu.
“Došli smo do informacija da nemaju nikakve papire. Uvidom na sajt komisije za koncesije nigdje ne postoji da je bilo ko dobio koncesiju, pa ni firma „Drvo-export“ Teslić, niti „Marić“ d.o.o. niti iko za iskopavanje uglja. Stoji koncesija za istraživanje 2015. godine, ali to je nešto što je prošlo, odnosno isteklo i nije više u funkciji”, navodi Ninić.
S prvim upadima mašina u selo, građani su se neformalno okupili da bi saznali šta se dešava. Održali su tri velika skupa na kojima je bilo prisutno oko 150 ljudi, na svakom od njih. Angažovali su i pravni tim koji će ih, ukoliko bude potrebe, zastupati na sudu.
Ustupljena fotografija
“Od pravnih koraka krenulo se od inicijative građana i okupljanja da bi se skupile kvalitetne informacije, jer nemamo nikakvih zvaničnih informacija šta se dešava zadnjih mjesec dana ovdje u selu. Prolaze ljudi, nešto nasipaju, rade, kamioni prolaze, vozila prolaze, što sa srbijanskim tablama, što s domaćim i onda je stvorena neka radna grupa, pošto nismo imali podršku savjeta mjesne zajednice jer su se oglušili na naše zahtjeve”, ističe Ninić
On naglašava da su se građani samoinicijativno okupili i održali nekoliko pripremnih sastanaka i onda “po zakonu o lokalnoj samoupravi održali zbor građana”. Donijeli su zaključke kojima se traži da se zaustavi ilegalno kopanje.
“Devedeset posto građana je protiv otvaranja rudnika. Ne samo mi iz Bistrice, tu su i sela pored nas Verići i Lamovita, i oni su protiv rudnika. Mislim da je to apsurdno da se ovako jedno selo, koje je 25 kilometara udaljeno i od Prijedora i od Banjaluke, koje je ekonomski održivo, uništava. Bistrica sad ima sigurno 40-50 radnih mjesta. Ljudi žive i rade tu u Bistrici. Imamo dvije pilane, imamo farmu”, navodi Danijel Lazić, mještanin.
Bistrica je živahno selo sa skoro hiljadu stanovnika. U osnovnu školu svake godine se upisuju prvačići, a veliki broj srednjoškolaca živi u selu.
“Imamo stotinjak, ako ne i više mladih ljudi , imamo osnovnu škola do 5. razreda u koju se redovno upisuje oko 10 prvačića svake godine, tako da škola ima preko 50 učenika. Selo je poprilično živo, dosta imamo i srednjoškolaca, mislim, svima nam je stalo da se ovaj rudnik ne otvori. Ako se na kraju taj rudnik otvori, biće upitan i naš opstanak ovdje i svakako ćemo početi razmišljati da li da ostanemo ovdje”, govori Kristina Miladinović, dvadesetogodišnja mlada studentica koja je ostala u Bistrici, iako je dosta njenih vršnjaka otišlo u inostranstvo.
Ona dalje navodi da su svi u strahu zbog zagađenja.
“Ugrožena nam je priroda, moji roditelji žive od poljoprivrede, ako se rudnik otvori, sva ta prašina će ići na samu sjetvu, vazduh će biti zagađen i ugrožen naš opstanak ovdje”, ističe.
Ustupljena fotografija
Mještani navode da je voda za piće prva na udaru zagađenja. Na samom lokalitetu planiranog rudnika postoje dva izvora vode koji snabdijevaju oko 40 domaćinstava.
“Izvorište za moju ulicu je 500 metara iznad tog kopa. To su ljudi prije sedamdeset dvije godine svojim rukama iskopali. Kako su sami to proračunali ni dan danas nam nije jasno, da su na tom mjestu uspjeli dobiti prirodni pad vode u bazen i sad neko to potkopava. Sem vode, ugroženi su mještani, jer tu su kuće od kopa udaljene 400, 500 metara i saobraćaj. Na našem putu se ne mogu dva autobusa razmijeniti, a oni planiraju da tuda idu šleperi koji su pretovareni. Manje-više, sve je ovdje ugroženo. To je jedno mirno mjesto koje kao da se kamenjem na boga bacalo. U roku 3, 4 godine odlučeno je da tuda prolazi autoput, zatim kamenolom, evo sad i rudnik uglja”, navodi Lazić.
U Bistrici se ljudi bave uglavnom privrednom djelatnošću. Nema kuće koja nema, prije svega, svoju vlastitu baštu, otuda i strah da će sve biti zagađeno. Mještani se bave i uzgojem stoke, imaju i nekoliko ozbiljnijih proizvođača mlijeka, te nekoliko proizvođača meda. I to sve planiraju sačuvati.
“Mi nećemo stati na ovome, ići ćemo na sve moguće opstrukcije. Obećao sam da neće kile uglja izvući, ja ću im smetati koliko god budem mogao, a ima još takvih istomišljenika koji će se zauzeti”, naglašava Lazić.
Mještani su se obratili i gradskoj inspekciji. Upućen je i dopis republičkom inspektoratu za republički nadzor za energetiku i rudarstvo. Dok čekaju odgovore inspekcije, zabranjen im je i pristup lokalitetu planiranog rudnika. Na banderi na javnom putu osvanuo je znak da je zabranjen prolazak i da se radi o privatnom posjedu.
