Jednokratne pomoći, infrastrukturni predizborni radovi, otvaranje mostova, cesta, rebalansi budžeta. Pa onda skupovi, gdje se to predstavi kao poklon građanima. Prema podacima TI BIH – locirano je 593 primjera predizbornih radova, koji koštaju gotovo nevjerovatnih 569 miliona KM
Razgovarala: Senka KURT
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić i ovu predizbornu kampanju ocjenjuje sa “ništa novo”. Iste su ideje, gotovo ista lica, a sve brutalniji primjeri tzv. funkcionerske kampanje. To je ta praksa u kojoj političari našim novcem plaćaju naše glasove.
Korajlić objašnjava da političari kao svoje predstavljaju uspjehe, koji su napravljeni javnim sredstvima. A zapravo smo, sve čime se reklamiraju, mi – građani uplatili kroz poreze i doprinose, da bi nam se to vratilo kao milostinja.
Preko leđa građana
Interview: Počela bih razgovor parafrazom Kaštelanove pjesme: Lijepa je ova općina, meni najdraža. Gdje god pogledam radi se, gradi se, akcije, otvaraju, zatvaraju. Ovo je mjesec iluzije, prosperiteta. Kako Vi zapravo vidite taj mjesec predizborne kampanje?
Korajlić: Pa nije samo mjesec. To krene i ranije, nekoliko mjeseci prije. I uglavnom se svi radovi i događaju i tempiraju pred izbore. I svaka prilika se iskoristi da se kandidati, koji su ujedno i na javnim funkcijama, preko leđa građana, institucija, javnih sredstava promovišu kao da su oni lično to omogućili ili platili iz svog džepa. I ono što je dobro za građane u ovom predizbornom periodu što se počnu dešavati različite obnove, puteva, infrastrukture. Da nije izbora ko zna kada bi se to desilo. Ali, istovremeno smo se šalili, kada su bile različite inicijative da se spoje opšti i lokalni izbori, da to ne bi bilo dobro upravo zbog ovih infrastrukturnih radova, jer bi se mnogo rjeđe radilo. Mnogo rjeđe bi građani imali bilo kakve koristi kao što sada imaju, kad se daju različiti kratkoročni podsticaji, pomoći…
Interview: Uz izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, očekivali smo korak naprijed, makar u tehnološkom smislu. Ipak, i ovog će puta biti uglavnom listić i olovka. Kako komentirate činjenicu da tehnologiija napreduje iz dana u dan, a mi nismo odmakli od obećanja da će idući ciklus biti bolji, suvremeniji?
Korajlić: Ko zna kada ćemo mi dočekati te velike promjene. Za ove izbore imaćemo samo testiranje novih tehnologija u manjem broju opština i na određenim mjestima, vezanim za indentifikaciju birača i skeniranje listića. Ko zna kada ćemo dobiti da se to kompletno primjenjuje.
Izborne prevare će biti i dalje moguće
Interview: Kome je u interesu ovo listanje, zaokruživanje, brojanje?
Korajlić: Mislim da je najviše u interesu lokalnim političkih stanaka i moćnika koji žele da zadrže kontrolu nad izbornim procesom i načinom na koji funkcionišu birački odbori i sve šta kontrola omogućava, ukoliko nemate objektivizirani izborni proces. Dakle, odgovara im da i dalje imaju mogućnost da dopisuju glasove, da dopisuju glasače, raspoređuju unutar lista, poništavaju opoziciji glasove… Na ranijim izborima smo imali strašan nivo izbornih prevara – od falsifikovanja glasova do toga da se manipulisalo s brojanjem. To će i dalje biti omogućeno. Ovim nametnutim izmjenama trebali smo imati barem predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike da nisu iz stranaka. I tu smo vidjeli veliki broj manipulacija. A na kraju, zbog nedovoljnog broja prijavljenih za predsjednike i zamjenike predsjednia biračkih odbora, mi ćemo opet imati situaciju da će se ta kontrola vratiti strankama. I opet za ove izbore ništa dobiti nećemo. A pitnje je i za naredne, kad pogledate koliki je to broj ljudi koje je neophodno odabrati, a da ne dolaze iz političkih stranaka. To je za Bosnu i Hercegovinu gotovo nemoguće.
Interview: S druge strane imamo i Centralnu izbornu komisiju koja se skriva iza raznih izgovora, stranačkih interesa, vlastite neodlučnosti. Kako, prema Vašem mišljenju, radi CIK?
Korajlić: U prethodna dva izborna ciklusa ovaj noviji saziv je zaista pokazao određenu vrstu spremnosti i vidjeli smo određeni napredak – i u smislu postupanja po prijavama i u smislu pročišćavanja biračkih spiskova, unapređenja procedura za glasanje iz inostranstva… Zbog toga što nemamo kontrolu bilo kojeg političkog subjekta nad radom CIK, već je to nekako raspršeno, vidjeli smo barem malo jaču nezavisnost u djelovanju. Međutim, sada nakon ovih novih nametnutih izmjena, gdje su bila još veća očekivanja od CIK-a, bojim se da ih nije na adekvatan način opravdala. S jedne strane, zbog vrlo uskog tumačenja novih odredbi, posebno ovaj dio koji se tiče zloupotrebe javnih resursa, gdje nismo vidjeli adekvatan odgovor niti sankcije. Pa i evo i sada, vezano za biračke odbore. Koliko je do CIK-a, a koliko zaista do dostupnosti odnosno interesovanja ljudi da se prijave, o tome možemo diskutovati. Stavio se ogromni izazov pred CIK, jer su izmjene nametnute pred samo raspisivanje izbora, a to toliko zadire u sve procese. Trebalo je to sve pripremiti. Tako da dio odgovornosti svakako snosi i visoki predstavnik jer se ne može očekivati da se sve glatko provede, a da se nametne rješenje bez adekvatnih tumačenja u posljednji čas.
CIK jedno, visoki predstavnik drugo
Intervju: Transparency International je prije početka izborne kampanje ukazao na razne nepravilnosti koje je CIK mogla spriječiti. Na primjer, kad su u pitanju jednokratna davanja, tzv. kartice prijateljstva, podjele sredstava učenicima, penzionerima, socijalno ugroženim.
Korajlić: Dobro je da se novim izmjenama, vezano za zloupotrebu javnih resursa, uvelo je da je proširen period na koji se primjenjuju. Ne samo na samu zvaničnu kampanju već i od dana kad se raspišu izboru. I zato smo imali velika očekivanja. Međutim, zaista smo veliki broj prijava podnijeli, dokumentovali, posebno vezano za ta jednokratna davanja. Zakon vrlo jasno sada zabranjuje da se ta jednokratna davanja koriste u svrhu predizborne kampanje. I imali smo vrlo očigledne primjere novčanih podsticaja od 50, 100 KM, prevoza za penzionere, mature, beplatne vozačke ispite za studente… Sve se to daje samo pred izbore. To nisu nikakva redovna davanja i koriste se samo za promociju kandidata, koji su često, istovremeno načelnici ili gradonačelnici. Mi imamo takvo tumačenje CIK-a da oni to ne mogu nikome zabraniti. Visoki predstavnik ne želi dati autentično tumačenje odredbi. I sada smo u situaciji da odredbe neće imati nikakvog efekta.
Kako se koristi naš novac?
Interview: Dakle, nastavljamo kao i do sada? Dijele naše kao da je njihovo bez kazni.
Korajlić: Upravo tako. Nema sankcija, nastavlja se i daje dodatni podsticaj da se može raditi šta se želi. I ne samo da se izdvajaju sredstva. Niko ne spori da se sredstva trebaju izdvajati. Pitanje je načina kako se to radi i kako se to koristi u svrhu predizborne promocije. Vi imate javne događaje koji se organizuju u tu svrhu – podjela tih sredstava, kartica, legalizacija zemoljišta… I onda se to predstavi kao nešto što je taj kandidat lično poklonio građanima. Takmiče se ko će više dati, prisvajaju naš kao svoj novac. U isto vrijeme se u nepovoljan položaj stavljaju drugi kandidati koji nisu na vlasti i ne raspolažu budžetima.
Interview: Također, TI BIH je promovirao interaktivnu mapu na kojoj je locirano 593 primjera predizbornih radova, koji koštaju gotovo nevjerovatnih 569 miliona KM. Riječ je o klasičnoj funkcionerskoj kampanji u kojoj funkcioneri na vlasti raspolažu našim novcima. Kako tome stati u kraj?
Korajlić: Imate ovaj dio gdje je oko 60 miliona podijeljeno direktno biračima kroz jednokratne pomoći. Dakle, tačno milion dnevno u predizbornom periodu. Onda, imate dio u kojem su infrastrukturni predizborni radovi, gdje se svi projekti koji su se trebali redovno dešavati (izgradnja cesta, puteva, vodovod..) tempiraju pred izbore. Svi se okupe, predstave to kao poklon građanima. I ne radi se to samo, kako se misli, u Republici Srpskoj. Tako je širom BiH. Vidjeli smo cijelu manifestaciju oko otvaranja dijela auto puta i mosta u Hercegovini. Imali smo situacije da je bolnica u Doboju, kako je i priznao Milorad Dodik, završena prije pola godine, a sada se otvara prije izbora.
Interview: Ili rebalans budžeta u Federaciji?
Korajlić: Da. I to smo mi pokušavali obrazložiti. Ali, CIK ima stav da sve što je isplaćeno iz budžeta ne mogu zabraniti. Međutim, mi smo dokazivali da to nisu bile baš sve planirane stvari, nema ni u budžetima. Već su se pred same izbore radili rebalansi da bi im se to omogućilo. Da kupuju podršku birača.
Našim novcem kupuju naše glasove
Interview: Tako ispade da političari našim novcem vode vlastite izborne kampanje?!
Korajlić: Ne samo to. Oni našim novcem kupuju naše glasove.
Interview: Nije novo reći da su građani i građanke Bosne i Hercegovine prevareni, izmoreni, siromašni, pa ponekad i 50 KM i ceker s kafom i kilom voća dobro dođe. Kako u ovakvoj situaciji objasniti da to nama i onako pripada. Da nas kupuju… Ovo su naše pare. Ima li drugog načina osim javno govoriti i pisati o tome da to spriječimo?
Korajlić: Jedino tako. Mi godinama pokušavamo objasniti da to nije stvar poklona već nešto što se treba dešavati redovno, a ne samo pred izbore. Objašnjavamo da su to javna sredstva koja su građani sami izdvojili i uplatili kroz poreze, doprinose, u budžet da bi se to njima vratilo nekakvom praktično milostinjom, koja im se daje samo pred izbore. Umjesto da taj vid podrške bude nešto što je stalno i da imaju svakako pravo na to. To se daje i uz naglasak da podrže određene kandidate. Mi smo imali nevjerovatne situacije s prethodnih izbora gdje se prijetilo da će morati vratiti novac ukoliko ne budu glasali za tog kandidata.
Draško i Benjamina
Interview: Možete li se sjetiti, rekla bih, najbrutalnijih primjera tzv. funkcionerske kampanje?
Korajlić: Za ove izbore svakako bih izdvojila posebno gradonačelnika Banja Luke (Draško Stanivuković, op. aut.) koji je dijelio kartice prijateljstva, obećavao placeve i raspisivao konkurse za placeve. To nije mogao uraditi jer nije dobio podršku Skupštine Grada. Pa onda, obeanja o prevozu za penzionere. Svakih nekoliko dana se to dešava. Ne samo da se to izdvaja iz budžeta nego se organizuju javni skupovi gdje se drže politički govori, o njegovim uspjesima i zbog čega ne treba glasati za druge. Nije samo on. Imamo to i sa gradonačelnicom Sarajeva (Benjamina Karić), koja je sav fokus stavila na opštinu u kojoj je kandidatkinja. Organizirala je različite projekte, posjete školama, podjelu poklona… Zloupotrebljava poziciju koju sada obavlja da bi stekla glasove za novu poziciju. Imate i situacije da ministri sa entitetskog ili državnog nivoa nose listu na lokalnim izborima i koriste javna sredstva za promociju svoje stranke. Oni posjećuju događaje za koje apsolutno nije nadležan i promovišu kandidate.
Ništa novo
Interview: Treća sedmica predizborne kampanje je pri kraju. Kako biste je ocijenili?
Korajlić: Vidjeli smo takmičenje različitih funkcionera ko će više blokirati sredstava, ko će više javnih sredstava izdvojiti i potrošiti za kupovinu glasova. Kada pogledamo samu kampanju, ne vidimo ništa novo. Nema konkretnih programa, koji se tiču nadležnosti lokalnih nivoa, nečeg što će donijeti konkretnu promjenu. Sve je to populizam i vođenje nekakve, pa čak i nacionalne politike, otvaranje dodatnih etničkih podjela… Ono što je zaključak, već sad možemo reći – nove izmjene Izbornog zakona nisu ispunile očekivanja i nisu ostvarile rezultate, posebno kada je u pitanju dio koji se tiče same kampanje, zloupotrebe resursa i osiguranja minimuma integriteta i odgovornog postupanja javnim sredstvima u predizbornoj kampanji.
