HomeFBiHNeumIMA LI DRŽAVE...

IMA LI DRŽAVE U NEUMU: Ima, al’ u nepokretnoj imovini

 Saga oko prodaje dijela državne imovine vezane za radničko odmaralište “Feroelektro” u Neumu, ali i hotela Zenita, ne nazire se kraju.

NEUM – Ovu informaciju za portal Tačno.net potvrdio je to i načelnik općine Neum, Dragan Jurković, koji je istakao da se čeka epilog i za prodaju radničkog odmarališta “Feroelektro” i hotela “Zenit”.

Kako navodi Jurković, oni su na samom početku upozoravali na vrijeme da to radničko odmaralište nije bilo u vlasništvu “Feroelektra”.

“Međutim to je na nekakav način došlo u prodaju, što smo mi osporavali, uputili smo dopise sudu, međutim sud je imao uvide u zemljišne knjige, a ono što mi znamo jeste da su novci koji su se dobili prilikom prodaje još uvijek deponirani na računu Općinskog suda u Čapljini dok se ne završe procesi koji se vode. Kako će se to u konačnici završiti, to ne znamo”, kazao je Jurković.

Suprotno tvrdnjama načelnika općine Neum, bivši v. d. direktora “Feroelektra” Mirsad Jašarević ističe da se sama prodaja odigrala prije njegovog dolaska na poziciju.

“Što se tiče Neuma, mi smo se žalili na sve na šta smo mogli da se žalimo. Osnovano smatram da je prodaja bila na štetu ‘Feroelektra’. Što se tiče samih objava, zakon je tu vrlo jasan. To je imovina ‘Feroelektra’. ‘Feroelektro’ je napravio to odmaralište i to je njegovo. I nema tu niko ništa da spori”, pojašnjava Jašarević.

On, također, naglašava da sud odgovara za prodaju i sve poslije prodaje imovine sud odgovara za tu prodaju.

“To je potpuno čisto i sve drugo jesu opstrukcije ljudi koji pokušavaju izvući neko politikanstvo iz svega ovoga”, zaključuje Jašarević.

Foto: Booking

Kada je u pitanju hotel “Zenit”, Jurković također navodi da su se to desile određene nepravilnosti tokom prodaje samoga hotela.

“Što je vidljivo i u samom sudskom registru, kapital koji je upisan u sudski registar ne odgovara kapitalu koji se nalazi u samoj prodaji. Mi smo tu pokrenuli dvije upravne tužbe. Jednu smo dobili. Nadležno ministarstvo je reagiralo suprotno uputama suda, mi smo uložili žalbu, i dalje je pred sudom, tako da ne znamo epilog i ne znamo koje vremensko razdoblje je potrebno da se završe ti predmeti”, kazao je.

On navodi da je 2014. godine rađena revizija u hotelu “Zenit”, ali da tu reviziju skupština nije potvrdila i da se samim time nije moglo stupiti u prodaju hotela “Zenit” jer je u registru ostao onaj kapital koji je bio ranije.

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero navodi kada su u pitanju ove dvije imovine, da su kolokvijalno državna imovina.

“Pod državnom imovinom se podrazumijevaju četiri vrste imovine: javna dobra, opšta dobra, imovina iz sukcesije i imovina iz kontinuiteta. Ovdje se radi o društvenoj imovini, koja je podržavljena u procesu privatizacije i ona se ne može tretirati na način kao državna imovina. Ona je imovina koja je bila u procesu privatizacije. Kad se njome baviš, baviš se kao i svakom drugom imovinom iz procesa privatizacije, a ne tretiraš je kroz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom”, pojašnjava Cero.

Ističe da u Neumu ima samo jedna, po njemu, državna imovina, a to je hotel Sindikata Komunističke partije BiH i ona se nalazi pod zabranom raspolaganja.

Radničko odmaralište “Feroelektro”

Radničko odmaralište “Feroelektro”, koje se nalazi na najatraktivnijoj lokaciji u Neumu, stavljeno je na prodaju 2021. godine, a propusti institucija u Federaciji BiH, kako je otkrio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), oštetili su 19 kupaca apartmana.

Sud u Čapljini je nekretnine koje su trebale pripasti Federaciji po pisanju CIN-a prodao kupcima za više od tri miliona KM, a Općina Neum im brani da se upišu kao vlasnici, otkrio je početkom godine.

Bitka za ovo odmaralište vodi se još od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Prema pisanju CIN-a, odmaralište je tada pokušalo preuzeti ugostiteljsko-turističko poduzeće “Odmaralište Neum”, koje je osnovano sredinom 90-ih od grupe radnika “Feroelektra” iz Hercegovine, koji su izgubili veze s matičnim preduzećem u Sarajevu.

Ova grupa radnika osnovala je novo preduzeće na osnovu Uredbe o privremenom organiziranju poslovanja gospodarskih subjekata i organizacijskih oblika pravnih osoba na teritoriji tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB). Oni su u svoj osnivački kapital uvrstili nekretninu, ali u zemljišnim knjigama nisu upisali vlasništvo.

Načelnik Neuma Dragan Jurković zbog toga osporava prodaju odmarališta, tvrdeći da na osnovu propisa HRHB-a ono pripada ugostiteljsko-turističkom poduzeću “Odmaralište Neum”, osnovanom 1994. godine. Preduzeće “Feroelektro”, s druge strane, smatra se vlasnikom nekretnine.

Kako je CIN u svom istraživanju otkrio, “pravo vlasništva nad objektom nemaju ni jedni ni drugi već Federacija BiH. Prilikom prijave imovine u postupku privatizacije ‘Feroelektro’ je bio u obavezi isknjižiti ovaj objekat s preduzeća, dok ‘Odmaralište Neum’ nije ispunilo zakonske uslove za upis vlasništva. Odmaralište je, stoga, shodno zakonima iz oblasti privatizacije, trebalo postati državno”.

Hotel “Zenit”

Hotel “Zenit” otvoren je 1987. godine, a izgradili su ga radnici zeničke Željezare. Kada je počela izgradnja tog hotela 1985. godine, iz Željezare su htjeli da od tadašnjeg ostvarenog prihoda izgrade radnički hotel.

Zbog ratnih dešavanja, Željezara je bila vlasnik tog hotela do 1992. godine. Nakon rata preko advokata pokušali su vratiti taj hotel u svoje vlasništvo, ali su pravnu bitku izgubili.

Agencija za privatizaciju HNK je sredinom jula 2015. godine raspisala Javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) za prodaju državnog kapitala u poduzeću HTD ZENIT-BRO d. o. o. Neum. Na tom javnom pozivu je najbolju ponudu dala kompanija “Bingo” iz Tuzle.

Direktor Agencije za privatizaciju HNK Dragan Bevanda uporno je odbijao da stavi potpis na Ugovor o kupoprodaji s “Bingom”, iako mu je to bila zakonska obaveza.

Državni kapital je iznosio 79,73% ukupnog kapitala i to u iznosu od 5.833.217 KM. Ostatak kapitala od 20,27% otpada na “Brodomerkur d. d.” Split, međutim načelnik općine Neum tvrdi da i općina Neum ima svoj interes u hotelu “Zenit” u iznosu od pet posto, koji se kasnije utopio u državni kapital u ovoj prodaji samog hotela.

“Smatramo da je postupak prekršio određena pravila”, istakao je Jurković u razgovoru.

Iako je Kantonalni sud u Mostaru 20. decembra 2023. godine pravomoćnom presudom naložio Agenciji za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona da u skladu s odlukom o proglašenju najbolje ponude od 30. septembra 2015. godine zaključi ugovor o prodaji 79,73% državnog kapitala u privrednom društvu HTD ZENIT-BRO d. o. o. Neum, to se još nije desilo.

Iz općine Neum prijetili su da u slučaju hotela Zenit novi vlasnik neće dobiti urbanističku dozvolu, a kada je Odmaralište “Feroelektro” u Neumu u pitanju, treba reći da pojedincima koji su kupili te nekretnine brane da se upišu kao vlasnici.

(TACNO.NET)

Nastavite čitati:

Bez tendera: Benjamina Karić i Jasmin Ademović usluge prenosa sjednica dodijelili TVSA

Na inicijativu vijećnika NIP-a gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisala je ugovor sa Televizijom Kantona Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prenos osam sjednica Gradskog vijeća. Indikativno, ugovor je potpisan Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama čime je onemogućeno uzimanje u obzir ponuda drugih medijskih kuća za emitovanje direktnog prenosa sjednica Gradskog vijeća.

Kad Asim “sredi”: Vlasnici stanova u zgradi Murai Komerca bez prava upisa vlasništva

U periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika opštine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Danas, s vremenske distance od 13 godina, vlasnici nekretnina u ovom, nikad do kraja izgrađenom objektu, ne mogu uknjižiti vlasništvo. Razlog je jednostavan. Opština Vogošća je nelegalno dodijelila ovo zemljište, a djelimično izgrađeni kompleks nema adekvatnu građevinsku, urbanističku niti upotrebnu dozvolu.

Princip je lični interes, sve ostalo su nijanse: Ovo su vijećnici koji su u Vijeće ušli na listi jedne, a završili u drugoj stranci

Lokalni izbori 2020., zakazani za 15. novembar, su sve bliže. Kao i na prethodnim lokalnim izborima 2016. godine, veliki broj kandidata i stranaka se bori kako bi ušlo u općinska vijeća. Iako svi čvrsto zagovaraju politiku stranke na čijoj su listi, mandate pojedinih općinskih vijećnika, u prethodnih nekoliko godina, obilježilo je mijenjanje „stranačkih dresova“, po ulasku u općinska vijeća.