HomeFBiHNovi Grad SarajevoGRAĐANI DOBRINJE PODNOSE...

GRAĐANI DOBRINJE PODNOSE KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV OPĆINE: Skladište za kerozin grade u vodozaštitnoj zoni

Skladište za kerozin grade u vodozaštitnoj zoni

Gradnja terminala za kerozin

 

Početkom ove sedmice na gradilište hotela, benzinske pumpe i terminala za kerozin kompanije Hifa-Oil na Dobrinji dovezen je veliki tank za gorivo. Nekoliko tankova u kojima će se skladištiti kerozin već je prekriveno zemljom. 

U petak, 15. oktobra građani Dobrinje podnijet će krivičnu prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv Općine Novi Grad, koja je izdala urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu za gradnju kompleksa i terminala za kerozin. 

Isti dan, zajedno sa Udruženjem Eko akcija podnijet će zahtjev Vladi Kantona Sarajevo da iskoristi svoja zakonska ovlaštenja (Vanredno ukidanje – Zakon o upravnom postupku) i zaustavi daljnju gradnju skladište kerozina u vodozaštitnoj zoni i neposrednoj blizini zgrada. 

Od premijera i Vlade Kantona Sarajevo očekuju da zaštiti njihovo zdravlje i osigura da se ispita zakonitost izdatih dozvola za izgradnju:

– Pored niza propusta u poštivanju zakona, prednost se daje privatnom investitoru. Ne želimo skadište kerozina, niti benzinsku pumpu 50 metara od zgrada i 20 metara od dječijih parkova – upozoravaju u incijativi okupljenoj za spas Dobrinje. 

 

SKLADIŠTE ZA KEROZIN U VODOZAŠTITNOJ ZONI

 

Pisali smo da se ovaj kompleks gradi u Trećoj vodozaštitnoj zoni, kao i da su dozvole dijelom izdate protuzakonito. To nije jedini problem: Općina Novi Grad izdala je urbanističku saglasnost za gradnju prije nego što je bila izdata okolinska dozvola, iako zakoni propisuju obrnuto. Okolinsku dozvolu Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a izdalo je osmog jula ove godine, 18 mjeseci nakon izdavanja općinske saglasnosti.

Osim toga, prostor na kojem se gradi pumpa, terminal i hotel je prostorno-planskom dokumentacijom namijenjen za razvoj Aerodroma Sarajevo. Prema domaćim zakonima međunarodni aerodromi su objekti od značaja za Federaciju, zbog čega je dozvole moralo izdati Federalno ministrstvo prostornog uređenja i okoliša.

Grupa građana sa Dobrinje zajedno sa Udruženjem Eko Akcija tražila je od nadležnih institucija da izvrše inspekcijski nadzor. Nalaz Federalne uprave za inspekcijske poslove koji su dobili jasno potvrđuje da se kompleks gradi u okviru Treće vodozaštitne zone:

– Što je sada problem jer je načelnik Efendić cijelo vrijeme tvrdio da se ne radi o vodozaštitnoj zoni. Prema odlukama i zakonima gradnja u toj zoni nije dozvoljena – kaže Amra Topalović iz inicijative za spas Dobrinje. 

 

GDJE SU NESTALI KVADRATI?

 

Općina Novi Grad obratila se 2019., prije izdavanja urbanističke saglasnosti, ministarstvima prostornog uređenja: federalnom i kantonalnom. Ni iz jednog nisu dobili pozitivno mišljenje za gradnju. Podijeljene nadležnosti ponovo su se pokazale kao idealan prostor za različite manipulacije. 

U Federalnom ministarstvu rečeno im je kako nisu nadležni za pojedinačne građevine i cjeline ali da se mora uzeti u obzir da je ovo područje namijenjeno za proširenje aerodroma. 

 

U općinskom zahtjevu ka kantonalnom ministarstvu navedeno je da planirani kompleks zauzima površinu od 11.200 m2, i zbog toga su tražili mišljenje Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja. 

Kantonalno ministarstvo provodi svoje mjerenje iz kojeg nestaje više od hiljadu m2, površina se svodi na manje od 10 hiljada m2, i nadležnost se opet vraća na Općinu. 

 

Amra Topalović upozorava i da je upitna dozvola Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, jer je u obzir uzeta samo visina hotela navedena u urbanističkoj dozvoli, dok se uopće nije vodilo računa o okolišu, blizini stambenog naselja ni stepenu buke.

Izgradnja terminala nije jedini primjer koji pokazuje da su domaćim vlastima interesi investitora najčešće na prvom mjestu, a sve pod krinkom brige za razvoj i zapošljavanje. Između podijeljenih nadležnosti institucija, nezakonitosti, pogrešnih premjera i interesa investitora, negdje su se izgubili interesi građana i njihovo zdravlje. 

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić

Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…

Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova...

Bosanska Krupa: Gradonačelnik svečano otvara dvoranu izgrađenu na državnom poljoprivrednom zemljištu!

Sportska dvorana u Bosanskoj Krupi izgrađena na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je u vlasništvu države i koje se nalazi u vodnom dobru rijeke Une. Iako je, nakon zahtjeva Pravobranilaštva BiH, poništeno rješenje kojim se izvršila pretvorba poljoprivrednog zemljišta na kojem je izgrađena dvorana, gradonačelnik Armin Halitović ne odustaje od svečanog otvaranja tog objekta. Izgradnju dvorane finansirala i Vlada FBiH, a koštala je više od 3,2 miliona maraka bez PDV-a.