“Osim Mamića, u solarnom biznisu u Hercegovini je zet Dragana Čovića, Davorin Primorac, drugi zet također pokušava izvojevati dozvole za mini hidroelektranu u Prozor-Rami. Solare kod Čitluka želi graditi i sin jednog od utemeljitelja HDZ-a, Rade Bošnjaka, Darko Bošnjak, a isto je i kada je u pitanju SDA. Kriza u Ukrajini pokazala je da moramo postati energetski neovisni ili bar neovisniji, no otišli smo u krajnost i razvili solarni biznis za povlaštenu kastu, a tvornice i proizvodne hale ne gradimo i ne otvaramo”, kazala je Perić

Hercegovačku zemlju, jedinu na svijetu, grije plavo sunce, ne zlatno, žuto, crvenkasto, već plavo. I to “Plavo sunce” Zdravka Mamića i njegovih poslovnih partnera i prijatelja, koji pod tim logom grade solarne elektrane po čitavoj Hercegovini.

Što je više sunca i sunčanih dana, to je više i eura i bosanskih maraka u Mamićevim džepovima, a barem sunca u Hercegovini ima i previše, pa je smiljomanija ustupila mjesto solarmaniji, piše Slobodna Dalmacija.

Tko god ima nos za biznis i dobru zaradu, ulaže u solarnu energiju i vrti milijune. Brda se crne od solara, vlasti koncesije dijele šakom i kapom. U ovom trenutku više je od stotinu investitora koji žele postavljati solarne panele. Tolika je navala da su u elektroprivredi Herceg Bosne zabrinuti da neće moći otkupiti toliku količinu proizvedene struje.

A Mamići su se ukrcali među prvima. Za njih “nema zime”, oni su uvijek oko “koke koja nosi zlatna jaja”. Koncesije su dobili u Zvirovićima kod Međugorja (općina Čapljina), Slipčićima (općina Čitluk) te Pologu (općina Mostar). Ulažu stari članovi obitelji, ali i novopridošli, poput Jelene Planinić, djevojke koja se posljednjih mjeseci skrasila sa Zdravkom Mamićem. Prvo su osnovali tvrtku “Plavo sunce”, da bi nešto kasnije “svjetlo dana” ugledalo i “Majsko sunce”, gdje je direktorica upravo Jelena Planinić.

Ulog milijuni, dobit milijarde

U tvrtki “Plavo sunce” najveći pojedinačni dioničar je Iva Mamić, kćerka Zdravka Mamića, s 9,4 milijuna KM-a, Marinko Barbarić ulaže 3,7 milijuna KM-a, dok Mirjana Gagro i Ivanka Ostojić ulažu po 2,8 milijuna konvertibilnih maraka. “Majsko sunce” osnovano je kao društvo s ograničenom odgovornošću, a osnivačica je spomenuta Jelena Planinić s ulogom od 80 tisuća konvertibilnih maraka.

Prošli smo pola Hercegovine, od Čapljine, preko Ljubuškoga i Gruda pa do Mostara, gdje Mamić gradi ili je već sagradio solarne fotonaponske elektrane. Ljudi su negdje manje radosni, negdje više, neki su od nas čuli da će se postavljati solarni paneli, ali svi jedva čekaju kada će im se Mamići pojaviti u ataru. Računaju da će s njima doći prosperitet i blagostanje.

“Pa što bi ovdje moglo rasti, samo drača i živac kamen. Ljudi će se zaposliti, svima će nam biti bolje”, rekoše nam Hercegovci s kojima smo pričali o Mamiću i njegovu biznisu.

I ptice na grani znaju kako se Mamić obreo u Hercegovini koja mu je postala utočište pred hrvatskim pravosuđem, koje ga tereti za višemilijunsko izvlačenje novca iz Dinama. Iz sličnih razloga u Hercegovini je također i njegov brat Zoran.

Dok na press konferencijama drži monologe, psuje, proklinje, plače, “reformira hrvatsko pravosuđe”, biznis sa “čistom energijom” mu cvjeta. Solarni paneli niču kao gljive poslije kiše. Koncesije mu se odobravaju, lakše i brže nego ostalima. Nema tu nikakvih problema. Mamić je u solarni biznis uložio milijune, a očekuje milijarde dobiti.

Svijećom se može tražiti nekoga tko bi rekao nešto loše o solarima po hercegovačkim brdima i Mamiću pogotovo. Nešto nam i šapnu, ali ne javno i bez slikanja.

“Čim su Mamići oko tih solara, sigurno se tu vrte velike pare. Ne bi se on nikada ovdje vratio da mu u Hrvatskoj ne visi zatvor nad glavom. Netko mu je dopustio da pobjegne preko granice u BiH”, rekoše nam u Međugorju, gdje je Mamić na lokalitetu poslovne zone Zvirovići već instalirao solarne pogone i proizvodi struju.

Norvežanima za petama

Put je novinare nanio i u zavičaj Zdravka Mamića, u grudsku općinu, gdje se gradi najveća solarna elektrana na Balkanu pod imenom “Petnjik”, instalirane snage 45 MW. Blizu je to Donjih Mamića, otkuda su korijeni svih Mamića, pa tako i Zdravka Mamića.

“Ma nije vam ovo Mamićevo. Ovi su Norvežani. Kuda god se okrenete solari, a vi se dovezali Mamića. Što niste došli neki dan, kada se otvarala ova elektrana. Bilo je puno svita, i veleposlanik Norveške”, govore u Tihaljini i Drinovcima, koji ne daju na svog zemljaka Mamića, on je za njih heroj, dobročinitelj, preporoditelj, spasitelj.

Mamić dobro prati, ali još ne prestiže Norvežane, oni još uvijek vode jer su svoju elektranu već pustili u probni pogon.

“Ne bojte se, stiće i prestiće naš Zdravko ove Norvežane”, dobacuju prolaznici na cesti.
I zaista hoće ako nastavi ovakvim tempom postavljati solarne elektrane. Kad se sve započeto dovrši, zbroji i oduzme, Mamić će posjedovati elektrane snage čak 58 MW, dok su Norvežani za sada na 45 MW.
Vozeći se po Hercegovini, “koja čitav svijet naseli, a nikad se ne raseli”, u potrazi za Mamićevim solarima dođosmo do Pologa, mjesta na cesti između Mostara i Širokog Brijega. Selu sa 974 stanovnika, koje je na početku devedesetih steklo slavu kada je goloruk narod stao pred kolonu tenkova JNA, koji su iz Mostara krenuli prema Splitu.
Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak, a zaustavljanje tenkova u Pologu upisano je među značajnije događaje novije hrvatske povijesti. Kao podsjetnik na te dane ponosa i slave, uz cestu stoji tenk T-55, isti onakav kakav je narod golim rukama zaustavljao.
Danas, 33 godine kasnije, za Polog se opet čuje u javnosti. Ovaj put za to je zaslužan Zdravko Mamić, čije tvrtka “Plavo sunce” u ovom selu planira graditi deset fotonaponskih elektrana, koje će biti veće od one norveške na Petnjiku. Pitamo za solarnu elektranu u Pologu, ljudi vrte glavom. Neki stvarno ne znaju, a drugi bježe čim im se predstavimo tko smo i zašto smo tu.

Carstvo u Pologu

S ceste Mostar – Polog ništa se ne vidi, ali se zato vidi ko na dlanu s druge strane polja, iz Ljutog Doca.
– Eto vam tu, nije daleko, probijen je put. Makadam je, ali može se proć. Kad može Mamić svaki dan svojim poršeom prolaziti, možete i vi ovim – odmjeri naše vozilo jedan čovjek koji je pohvalio postavljanje solara, Mamića i njegove poslove. I stvarno, nakon nekoliko kilometara alpinističke vožnje uzbrdo, eto nas u carstvu solara. Pogled puca na nekoliko stotina hektara izrovanog prostora gdje je počela montaža fotonaponskih ćelija i solara. Radnici rade, postavljaju solarne ploče. Samo im se vide glave među panelima. Sa strane su složeni, neotpakirani, još u kutijama, čekaju postavljanje. Posao će vjerojatno biti gotov do kraja ove godine i “plava sunčeva energija” će poteći prema ostatku Bosne i Hercegovine.

“Mi znamo da je Hercegovina demografski poharana, a narod se masovno iselio u zemlje EU-a u potrazi za vrećom brašna, pravnom, socijalnom i svakom drugom sigurnosti. U tom kontekstu solari malo znače, znamo da tamo nema radnih mjesta. To je još jedan način da tajkunske političke elite i bjegunci od pravosuđa, oni kojima EU nije potreban, budu još sitiji i bogatiji”, ističe novinarka Kristina Perić, glavna i odgovorna urednica na portalu Hercegovina.info.

“Imamo i mlade obitelji koje pokušavaju nešto izvući iz poljoprivrede, no sad od solarne najezde nemaju kud pustiti ovce u selima oko Mostara. U solarnom biznisu u Hercegovini mahom imamo političare, djecu političara, zetove političara, bjegunce od pravosuđa RH i slične. Svakako da su oni do solarnih farmi došli prečicom, budući da su bliski stranci, a imaju potreban kapital. Običan narod rijetko ima solare, i to su onda manje farme za kućanske potrebe. Osim Mamića, u solarnom biznisu u Hercegovini je zet Dragana Čovića, Davorin Primorac, drugi zet također pokušava izvojevati dozvole za mini hidroelektranu u Prozor-Rami. Solare kod Čitluka želi graditi i sin jednog od utemeljitelja HDZ-a, Rade Bošnjaka, Darko Bošnjak, a isto je i kada je u pitanju SDA. Kriza u Ukrajini pokazala je da moramo postati energetski neovisni ili bar neovisniji, no otišli smo u krajnost i razvili solarni biznis za povlaštenu kastu, a tvornice i proizvodne hale ne gradimo i ne otvaramo”, ističe Kristina Perić, po ocjeni Društva novinara najbolja novinarka u BiH u pisanom novinarstvu u prošloj godini, a koja je napisala niz članaka o solarnim farmama u Hercegovini, te prva javno progovorila o Mamićevom “Plavom suncu”, tvrtki koja nazivom aludira na Dinamo i koja je krenula u biznis sa solarima u Hercegovini.

Ljudi i stoka

Masovna izgradnja solarnih elektrana na brdima na području Hercegovine ugrožava povijesnu baštinu koja svjedoči o četiri tisućljeća staroj civilizaciji. Najugroženije su brojne kamene gomile i gradine, koje teški strojevi ravnaju za izgradnju solarnih elektrana. Najprije su ti objekti bili ugroženi kada je prije pet godina počela masovna sadnja smilja, a dodatno se intenziviralo postavljanjem elektrana koje koriste sunčevu energiju, slažu se hercegovački ljubitelji prirode koje nitko ne benda.

“Mještani mostarskih naselja Kozice i Miljkovići na udaru su investitora, kojima je vlast bez ikakvog dogovora s lokalnim stanovništvom dala koncesije na 30 godina na stotine hektara zemlje”, ističe Ilija Martinović, povjerenik Mjesne zajednice Miljkovići.

“Na našem području žive mlade obitelji, koje se mahom bave stočarstvom, a čija stoka se s livade seli na solarna polja, odnosno ostaje bez ispaše. Smatramo da ovolike solarne površine mogu samo donijeti dobro i zaradu pojedincu, dok će veći broj stanovništva ili morati odseliti ili živjeti u neljudskim uvjetima”, dodaje.

Ravnanjem velikih površina za solare trajno se uništava svaki oblik života na tom području, a u sve su, tvrdi Martinović, uključeni političari i njihove obitelji ili rodbina.

“Zakonske procedure nisu poštovane samim time što lokalno stanovništvo nije bilo uključeno u proces izdavanja dozvola investitorima”, kaže Martinović.
Za sada je Zdravko Mamić biznis skoncentrirao na zapadnu Hercegovinu. Samo je pitanje trenutka kada će se sa solarima proširiti i na istočnu stranu od Neretve, gdje ga jedva čekaju. Naime, unatrag nekoliko godina se pisalo da će Mamić graditi sportski centar u Ravnom, ali od toga je, čini se, odustao jer se fokusirao na biznis sa suncem. Očito mu je tu bolja zarada.