Kada je prošle godine Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražilo od Vlade FBiH novu odluku o promjeni namjene i privremenom korištenju šumskog zemljišta, naveli su da to rade „u cilju zaštite šume i šumskog zemljišta“ tako što će državne šume staviti u funkciju „razvoja i drugih grana privrede osim šumarstva“. Dva mjeseca nakon što je Vlada FBiH usvojila ovu odluku, sasvim je evidentno da je ona donesena zbog privatnih interesa.
Zahvaljujući ovoj odluci Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nedavno je odobrilo Autocestama FBiH da izvrše golu sječu 18 hektara državne šume u Tešnju.
Rješenjem Ministarstva je ovoj kompaniji dozvoljena sječa 18,3 hektara šume u državnom vlasništvu na području općine Tešanj i 4,46 hektara šume u privatnom vlasništvu na području Općine Žepče. Rješenja se u oba slučaja odnose na izgradnju odlagališta inertnog materijala.
Prema raspodjeli poslova, Autoceste FBiH sklapaju ugovor sa JP Šumsko-privredno društvo ZDK kojim poslove sječe šume preuzimaju Autoceste. Zatim Autoceste prenose ove poslove na firmu Cengiz koja vrši radove na izgradnji autoputa, da bi ova firma potpisala ugovor sa firmom MR Wood iz Zenice koja je na kraju i izvršila sječu šume.
Preko 18 hektara državne šume posječeno je da bi firma Čengiz u neposrednoj blizini radova na autoputu imala deponiju za odlaganje iskopnog materijala.
Podsjetimo da je Odlukom Parlamenta FBiH Kraljevo Brdo, na kojem se nalazila šuma koja je posječena radi stvaranja deponije, označena kao vrijedno prirodno naslijeđe i dio budućeg zaštićenog područja prirode Crni Vrh u Općini Tešanj.
Iz Općine Tešanj se nisu oglašavali o ovom pitanju, tek jedan vijećnik je na Općinskom vijeću pokušao doći do informacija o sječi šume. Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Sanja Renić uputila je dopis, osim domaćim vlastima i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, SIPA-i, OHR-u, Misiji OSCE-a u BiH, Sekretarijatu Bernske konvencije pri Vijeću Europe tražeći hitno postupanje zbog ekocida – krčenja zaštićene šume.
A kako se izgradnja autoputa finansira iz sredstava EU dopis je upućen i Uredu europskog tužitelja Laure Kovesi, koja je nadležna za istrage utroška sredstava Europske Unije.
„Svjesni da je nemoguće dobiti validnu saglasnost za deponiju u zaštićenoj šumi i u blizini vodozaštitnih zona, Autoceste Federacije BiH, nadležna kantonalna i federalna ministarstva perfidno su manipulirali procesom izdavanja dozvola, svjesno kršeći zakonske propise, procedure i planove”, navela je Renić.
Vijećnik Općinskog vijeća Tešanj Nermin Deljkić podnio je i krivične prijave zbog sječe šume. U razgovoru za Žurnal kaže da je njegova prijava proslijeđena Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu navodeći da je najveći problem što su Autoceste radile mimo odobrenog projekta. Glavni projekat ne predviđa deponiju jer je, kaže Deljkić ,sav materijal koji se izvuče prilikom kopanja tunela trebao biti utrošen kao podloga za autoput.
Podsjetimo, nedavno je po istom principu posječena preko 3.000 kvadrata državne šume u Varešu za potrebe kompanije Adriatic Metals. Kao i u slučaju sječe šume u Tešnju niko nije sankcionisan. Čak naprotiv, dva mjeseca nakon što je firma Adriatic Metals izvršila golu sječu oko 3.000 metara kvadratnih šume, od Vlade Federacije umjesto sankcija dobili su dozvolu za krčenje 7,2 hektara državne šume!
U međuvremenu, početkom oktobra prošle godine Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona podnijela je dvije krivične prijave protiv pravnog lica Adriatic Metals BH, odgovornog lica ove firme David Paul Cronina i Alema Loge zbog pustošenja šume na području Općine Vareš. Međutim iz Kantonalnog tužilaštva ZDK tvrde da oni nisu zaprimili prijavu Kantonalne uprave za šumarstvo ZDK protiv kompanije Adriatic Metals zbog sječe šume.
DOK TRAJU TUŽBE I KONTRATUŽBEOstaje li Kakanj bez pitke vode zbog rudnika u Varešu?
(zurnal.info)
