HomegerilainfoDesetine hiljada maraka...

Desetine hiljada maraka preko seoskog vodovoda za kupovinu “mira u kući” u Prnjavoru

Desetine hiljada maraka preko seoskog vodovoda za kupovinu “mira u kući” u Prnjavoru


Objavljeno 14/08/2023

Grad Prnjavor na godišnjem nivou privatnim udruženjima građana izdvaja desetine hiljada maraka iz budžeta. Radi se o sredstvima od prihoda od vodnih naknada. Ta udruženja upravljaju lokalnim seoskim vodovodima, naplaćuju vodu i priključak na vodovodnu mrežu. Jedno od takvih udruženja je „Udruženje za očuvanje i zaštitu voda „Vodovod Duboka Dolina Crkvena“ na čijem čelu je Drago Kalabić, nekadašnji poslanik SNSD-a i jedan od nekada najistaknutijih članova te stranke u Republici Srpskoj.

U 2020. godini grad Prnjavor je po Programu korištenja novčanih sredstava ranije prikupljenih od posebnih vodnih naknada plasirao 168 000 maraka.

Većina, gotovo 134 000 maraka, potrošena je na izgradnju i rekonstrukciju objekata vodosnadbijevanja.

Udruženje „Vodovod Duboka Dolina Crkvena“, na čijem čelu se kao predsjednik nalazi Drago Kalabić, dobilo je prošle godine iz budžeta grada Prnjavora 25 000 maraka na ime nabavke opreme, rezervnih dijelova i održavanje vodnog objekta-seoskog vodovoda. Dvije godine ranije, 2020. godine, to udruženje je, po istom osnovu, dobilo 30 000 maraka.

25000 u 2022. godini

Prema zvaničnim podacima iz Konsolidovanog izvještaja o izvršenju budžeta grada Prnjavora za 2020. godinu u budžetu je tu godinu za pomoć seoskim vodovodima planirano i izdvojeno upravo 30 000 maraka. Što znači da je sredstva iz namjenskih sredstava za vode iz budžeta Prnjavora dobio jedino vodovod na čijem čelu je Kalabić.

– tekst se nastavlja ispod oglasa-


(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Drago Kalabić je, inače, i savjetnik gradonačelnika Prnjavora i sa te pozicije iz budžeta grada dobija sredstva za udruženje-vodovod na čijem je čelu.

Drago Kalabić je savjetnik gradonačelnika Prnjavora

Grad Prnjavor konstantno ima problem sa vodosnadbijevanjem, naročito u prigradskim i seoskim naseljima. Zato su snadbijevanje domaćinstava vodom preuzela pojedina udruženja koja naplaćuju vodu ali i priključak na vodovodnu mrežu. Ono što je ključno pitanje jeste da li ta udruženja mogu da se bave komunalnom djelatnosti na području grada.

Iz grada Prnjavora, iz kabineta gradonačelnika Darka Tomaša nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali u vezi sa snadbijevanjem vodom i ulogom koju u tome imaju udruženja građana. Nisu odgovorili ni na pitanja da li ta udruženja naplaćuju priključak na vodovodnu mrežu, na osnovu kojih odluka su lokalni vodovodi dati na upravljanje udruženjima građana i zašto lokalni seoski vodovodi nisu predati u nadležnost gradskog javnog komunalnog preduzeća Vodovod.

Udruženje „Vodovod Duboka Dolina Crkvena“ osnovano je, inače, u avgustu 2020. godine kada je i dobilo prvu uplatu iz budžeta grada. Zvanično, to udruženje je prošle, 2022., godine imalo ukupan prihod u iznosu od 25 000 maraka a to je iznos koji je dobijen iz budžeta grada Prnjavora prošle godine. Zvanično, prema podacima sa specijalizovanog sajta akta.ba to udruženje nije imalo zaposlenih u 2022. godini.

Drago Kalabić, predsjednik „Udruženja Vodovod Duboka Dolina Crkvena“ u razgovoru za Gerila info ne spori da to udruženje dobija novac iz budžeta Prnjavora na osnovu prihoda od vodne naknade ali kaže da taj novac dobijaju i mnoga druga udruženja. Objašnjava da lokalnih seoskih vodovoda u Prnjavoru ima pedesetak jer grad nije riješio problem vodosnadbijevanja pa su se ljudi snalazili i sami pravili lokalne vodovode koje moraju da održavaju.

30 000 za vodovod u 2022. godini

Takvih udruženja, međutim ima tek nekoliko u Prnjavoru i, prema podacima iz budžeta grada Prnjavora, sva ne dobijaju sredstva iz budžeta za održavanje seoskih vodovoda.

„Mi od države nismo dobili ni jednu marku to je izgrađeno narodnim parama i mi druge vode nemamo. To je neprofitno i samo skrpljeno da drži, nije idealno. Uobičajeno je da se za to daju pare iz budžeta i to je sitno mi od toga nemamo ništa. Mi nudimo da to neko preuzme a niko neće. Ako neko misli da može bolje raditi to i održavati mi sutra predajemo“, kaže Kalabić za Gerila info.

Kalabić, koji je posljednjih nekoliko godina poznat i kao neko ko je otvoreno kritikovao politiku pojedinaca iz vrha SNSD-a, naročito je u lošim odnosima bio sa Željkom Cvijanović, aktuelnim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, da bi zatim postao savjetnik gradonačelnika Prnjavora Darka Tomaša, kaže da to što je savjetničkoj poziciji SNSD-ovog gradonačelnika nema nikakve veze sa tim što udruženje na čijem je čelu dobija sredstva iz budžeta grada. Izvori Gerila info tvrde da Kalabić nije ni u dobrim odnosima sa Tomašem i da je savjetničku funkciju dobio kako bi prestao sa kritikama na račun pojedinaca iz SNSD-a.

„Nema nikakve veze što sam savjetnik, mi smo dobijali i prije i kasnije. To su sredstva iz vodnih naknada i koje se dijele kao pomoć lokalnim vodovodima. Na našem vodovodu ima desetak farmera koji imaju pet stotina krava i ako se ugasi ljudi su u problemu a nama malo fali da to ugasimo, zadnjim atomima se borimo. Mi kao udruženje nemamo ni nekih velikih nadležnosti, patimo se nije to ni dobro regulisano zakonski“, kaže Drago Kalabić za Gerila info.

On pita i šta je sa vodovodom u Prnjavoru za koji je iz budžeta Republike Srpske izdvojeno 600 000 maraka a koji nikada nije stavljen u funkciju.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača „DON“ Murisa Marić objašnjava da nije normalno da se udruženja građana bave komunalnim djelatnostima po više osnova.

„Ko je odgovoran, kako prikazuju troškove, kako prikazuju prihode, mi kao udruženja možemo se baviti nekom srodnom djelatnošću. Svi ti vodovodi se moraju dati na upravljanje gradskom vodovodu, nije to jednostavno, to je jako važno, ko se brine o kvalitetu vode, kako ide naplata, kome se građani žale, to su samo neka od pitanja“, kaže Murisa Marić za naš portal.

„Ne možete sredstva od vodne naknade dati udruženju već lokalna uprava mora dati vodovodu koji je formiran kao javno komunalno preduzeće. U suprotnom će se u svakom selu formirati vodovod i reći da i oni mogu tako raditi. Skupština je morala voditi računa i staviti pod okrilje javnog preduzeća te vodovode“, objašnjava Murisa Marić.

Drago Kalabić se na mjestu savjetnika gradonačelnika Prnjavora Darka Tomaša nalazi od decembra 2022. godine kada je potpisao prvi dvomjesečni ugovor. Ugovor se produžava svaka dva mjeseca a posljednji je potpisan 23. juna ove godine. Kalabić savjetuje Tomaša iako njih dvojica, nezvanično, nisu u dobrim odnosima. Kalabić je, inače, prestao i sa javnim kritikama na račun pojedinaca u SNSD-u kada je imenovan za Tomaševog savjetnika. Za Gerila info kaže da svi napadi na njega i kritike na račun rada njegovog udruženja-vodovoda smišljeni politički i da dolaze od strane nekih njegovih nekadašnjih stranačkih kolega. On je 2018. godine isključen iz SNSD-a zbog „narušavanja ugleda stranke“.

Zvanično, prema podacima iz Voda Republike Srpske „Vodovod Duboka dolina Crkvena“ na čijem je čelu Kalabić u 2021. i 2022. godini nije u korist budžeta Republike Srpske vršio uplate po osnovu posebnih vodnih naknada.

GERILA info

Podijelite ovaj članak

Nastavite čitati:

ČELINAČKI KONCERTI, MOSTOVI I PARTIJSKA ZAPOŠLJAVANJA: Kako je korupcija četiri godine uveseljavala Čelinčane

Vozila Elektrodistribucije koriste se za postavljanje stranačkih bilborda u vrijeme predizborne kampanje. Bivši direktor Elektrodistribucije sadašnji načelnik opštine. ČELINAC - Vlast u Čelincu, opštini nadomak Banjaluke, prethodne četiri godine organizovala je niz koncerata na otvorenom koji su finansirani novcem iz...

GLAMOČ: Malo stanovnika, puno afera

Za 1600 KM  prodali 16 odsto suvlasničkog udjela u preduzeću koje je imalo koncesiju za projekat vrijedan 250 miliona evra. GLAMOČ - Iako broji, prema popisu iz 2013. godine, tek 3.860 stanovnika, opštinu Glamoč nisu zaobišle pošasti koje more cjelokupno...

Važnost opstanka malih stranaka u Republici Srpskoj: Raznolikost kao ključ demokratskog razvoja

Kako se približavaju lokalni izbori u Republici Srpskoj, politička scena sve više postaje arena za nekoliko velikih stranaka koje već imaju značajan uticaj na republičkom i lokalnom nivou. U ovakvom okruženju, male stranke suočavaju se s ozbiljnim izazovima, uključujući nedostatak sredstava, ograničenu medijsku zastupljenost i pritiske da se priklone većim, dominantnim političkim subjektima. Međutim, opstanak malih stranaka u Republici Srpskoj je od ključnog značaja za očuvanje političkog pluralizma i demokratskog društva.