HomeFBiHKljučBageri u koritu...

Bageri u koritu Sanice: Uređivali rijeku zbog poplava pa uništili floru i faunu

Uređivali rijeku zbog poplava pa uništili floru i faunu

Foto: Adi Kebo/zurnal.info

 

„Ja nisam protiv uređenja, ali jesam protiv uništenja rijeke. Protiv sam ovoga načina rada. Uništena je flora i fauna, uništeno je sve što se može uništiti u ovoj rijeci. Šljunak je izvađen iz vode, došli su do gline, a da ne pričam o ribljem fondu.“

Ovim riječima Muhamed Kučuković, mještanin Sanice, opisuje radove koji se ovih dana izvode u koritu i na obalama rijeke Sanice.

Radovi na, kako se zvanično navodi, uređenju korita rijeke Sanice od mosta u naselju Vrelo do ušća rijeke Korčanice u općini Ključ, počeli su nedavno. Vrijednost radova je oko 300.000 KM, a investitor je Agencija za vodno područje rijeke Save. Kao razlog za investiranje u uređenje ovog dijela rijeke navodi se zaštita od poplava.

Čim su se pojavili prvi bageri i radnici, nekolicina mještana javno se usprotivila ovim radovima, a vremenom su im se pridružili i drugi aktivisti i građani.

„Ne razumijemo zašto se izvode radovi, jer ovaj ovdje dio nikada nije plavio. Ovo je bio jedan raj na zemlji, ovdje su se održavala čak i evropska i svjetska prvenstva u fly fishingu. O radovima niko nije obaviješten, niko nije znao dok nisu počeli bageri raditi. Ova naša Sanica je bila raj za dušu. To je bila jedna ljepota. Ovo sad je živa katastrofa“, govore nam nezadovoljni mještani.

Novinari Žurnala posjetili su ovo mjesto i uvjerili se da su radovi u toku. Veći dio korita je produbljen, rade se obaloutvrde, brojno drveće je porušeno, gdje je nekada bilo zelenilo, danas je blato.

 

Dok smo razgovarali s mještanima, u posjetu je došao i načelnik Ključa Nedžad Zukanović (SDP). Odbacio je navode mještana da je riječ o ekocidu ističući da će oni „za nekoliko godina biti sretni i reći hvala bogu da se ovo odradilo“. Također, na zahtjev mještana da zaustavi radove rekao je da to neće uraditi bez odluke većine mještana Sanice.

 

BEZ SAGLASNOSTI FEDERALNOG MINISTARSTVA

 

Priliku za razgovor s načelnikom i zaposlenicima nadležne službe iskoristili su i novinari Žurnala. Dali su nam na uvid određenu dokumentaciju, no na naše pitanje da li je Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo urbanističku saglasnost, odgovorili su „ne“, uz obrazloženje da je tu i druge saglasnosti izdala općinska služba i da je ona nadležna.

Šta kažu zakoni? U članu 64. Zakona o prostornom uređenju i građenju USK jasno se navodi da urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku informaciju izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja za izgradnju onih građevina i vršenje onih zahvata koji su obuhvaćeni Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za Federaciju.

S tim u vezi, Vlada FBiH je još 2014. godine donijela uredbu kojom se precizira da upravo Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku informaciju za građevine i zahvate od značaja za Federaciju, te da tu spadaju i regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama prvog reda. Pojašnjenja radi, Sanica je rijeka prvog reda/kategorije.

Da Agencija za vodno područje rijeke Save nije od federalnog ministarstva tražila urbanističku saglasnost potvrdio je i federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić:

Dakle, sve je prijavljeno Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, te bi oni trebali dati odgovor na pitanje da li je saglasnosti izdao nadležni organ. Podsjetimo, zbog istog ovog razloga su proglašene ništavnim urbanistička saglasnost i odobrenje za gradnju obaloutvrda u Goraždu, o čemu smo iscrpno pisali.

 

KRŠENJE UVJETNE SAGLASNOSTI SRD „KLJUČ“

 

Tu nije kraj svim nelogičnostima u vezi s ovim radovima, jer su nezadovoljni i u Sportsko-ribolovnom društvu „Ključ“. Oni su dali svoju uvjetnu saglasnost na ovaj projekat. U njemu su, između ostalog, istakli dva uvjeta – da mašine izvode radove s obale bez ulaska u rijeku Sanicu, jer se na taj način najmanje vrši zagađivanje samog toka rijeke, te da se stabla koja se nalaze u pojasu radova, a koja se moraju ukloniti, pažljivo uklone.

Međutim, za vrijeme izvođenja radova bageri su ulazili u samo korito, produbljivanjem uklonili skoro sav riječni pijesak, a posječena drva samo su nabacana u blizini obale.

„Upravni odbor je zahtjev razmotrio na sjednici i dao uvjetnu saglasnost. To znači da mašine ne ulaze u vodu, da se ne čupaju zdrave vrbe. (…) S obzirom na to da Agencija za vodno područje rijeke Save nije ispoštovala ono što smo mi zahtijevali, mi više nikad nećemo dati saglasnost za takve stvari, nikad. Poslije ovoga nikad više“, kaže za Žurnal predsjednik SRD „Ključ“ Senad Zečević.

On dalje ističe kako su se zbog štete koja je nanesena ribljem fondu – Sanica je dom zaštićenih vrsta kao što su mladica i lipljen – obratili Agenciji za vodno područje rijeke Save, međutim oni su, kako kaže, odgovorili da su sva planirana sredstva već potrošili i da nemaju novac za nadoknadu štete(?!). Umjesto njih, kako navodi Zečević, novac za veće poribljavanje obećao je izdvojiti općinski načelnik Nedžad Zukanović.


Sanica nekada i sada (Foto: Stop ekocidu i uništavanju rijeka Sanice i Korčanice)

 

Inače, projekat je, prema našim informacijama, bio spreman 2018. godine. Održana je javna rasprava u prostorijama Općine Ključ, a samo mjesto Sanica nije tako blizu – udaljeno je nekih 20-ak kilometara. Navodno je javna rasprava bila zakazana i u MZ „Sanica“, no niko nije došao. Mještani tvrde da ih o tome niko nije ni obavijestio.

„Moja kuća je tu u blizini rijeke. Ja sam tek treći dan čuo rad mašina, bagera itd. Izašao sam da vidim o čemu je riječ, našao ove ljude s dva bagera, oni su već odradili 200 metara korita. Ja sam se zaprepastio kad sam vidio. Nikad prije toga nisam čuo da će biti radovi ikakvi, sve dok bageri nisu došli“, kaže nam penzioner Atif Džafić.

I drugi mještani s kojima smo razgovarali ističu da o javnoj raspravi nisu ništa čuli. Novinari Žurnala sreli su i bh. književnika Amira Talića koji je istakao da je, prema njegovom mišljenju, ovim radovima sve uništeno:

„Tamo gdje čovjek počne da čačka u prirodi, on oskrnavi i pomjeri neke zakone koje priroda gradi. Ovo je već uništeno, treba proći bar deset godina da priroda sama sve rane zacijeli, ali vratit će se u neki oblik koji nije autohtoni kakav je bio. Patke koje su ovdje ne silaze u Sanicu, da li to dovoljno govori o tome da se ovdje dogodio jedan ekološki šok? To je kao kad čovjeka udariš toljagom po glavi, pa on onesviješten leži. Sanica je sad jedna onesviještena rijeka kojoj treba vremena da se vrati sebi“, zaključuje Talić.

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić

Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…

Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova...

Bosanska Krupa: Gradonačelnik svečano otvara dvoranu izgrađenu na državnom poljoprivrednom zemljištu!

Sportska dvorana u Bosanskoj Krupi izgrađena na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je u vlasništvu države i koje se nalazi u vodnom dobru rijeke Une. Iako je, nakon zahtjeva Pravobranilaštva BiH, poništeno rješenje kojim se izvršila pretvorba poljoprivrednog zemljišta na kojem je izgrađena dvorana, gradonačelnik Armin Halitović ne odustaje od svečanog otvaranja tog objekta. Izgradnju dvorane finansirala i Vlada FBiH, a koštala je više od 3,2 miliona maraka bez PDV-a.