U ponedjeljak, 14. juna najavljen je početak radova na izgradnji malih hidroelektrana na rijeci Neretvici kod Konjica. Na ovoj rijeci planirana je izgradnja čak 15 postrojenja.
Lokalno stanovništvo u najvećoj mjeri protivi se izgradnji. Kada su u februaru prošle godine intenzivirane aktivnosti na pripremi terena krenuo je i njihov bunt. Formirano je Udruženje Pusti me da tečem, pokret koji brani Neretvicu i koje ima više od pet hiljada pratilaca i oko 700 članova. Imaju svoj mjesto na kojem će u ponedjeljak dočekati investitore sa ciljem da spriječe mašine da uđu u korito rijeke:
– Sačekat ćemo ih na mostu i vratiti tamo odakle su i pošli – kaže predsjednik Udruženja Ibrahim Turak.
Ovo neće biti prvi susret lokalnog stanovništva sa investitorima. MhE na Neretvici pravi Elektroprivreda BiH. Kompanija Bičakčić d.o.o., vlasništvo Edhema Bičakčića izabrana je kao najpovoljniji ponuđač Elektroprivrede za nabavku robe za izgradnju mHE. Projekat izgradnje mHE Neretvica Elektroprivreda je pokrenula 2008., kada je Edhem Bičakčić bio član Nadzornog odbora. Deset godina kasnije, njegova firma pobjeđuje na tenderu za isporuku opreme. Konzorcij koji čine četiri kompanije dobio je u januaru prošle godine ugovor za nabavku opreme vrijedan četiri i po miliona KM, što je tek prva faza. Vrijednost radova bit će mnogo veća:
– EPBiH nastavlja sa pokušajem gradnje malih hidroelektrana u Neretvici ne zato što nam je potrebna električna energija iz malih hidroelektrana (svega 2,2% električne energije je u 2020. proizvedeno u 108 MHE koje su bile u pogonu u BiH), već isključivo zato da bi se pogodovalo kompanijama i pojedincima koji će imati direktnu finansijsku korist od eventualne gradnje. Ugovore za gradnju i isporuku opremu za MHE u Neretvici vrijedne nekoliko desetina milona KM, EP BIH dodjeljuje grupi kompanija koje predvodi kompanija u vlasništvu Edhema Bičakčića. Ipak, Neretvica neće i ne smije pasti. Garancija za to su izvanredno organizovani otpor lokalnog stanovništva. Ljudi su odlučni da po svaku cijenu odbrane svoju rijeku – kaža za Žurnal Anes Podić iz Udruženja Eko akcija.
Bičakčić je prošle godine došao na teren gdje je planirana izgradnja ali su ga dočekali članovi pokreta za odbranu Neretvice. Red ljubaznih upozorenja, red zvižduka, prijateljsko fotografisanje, i sam je otišao. Nasmijan, a kako i ne bi, kada je posao od četiri i po miliona KM (prva faza), već dogovoren.
Vraća se godinu kasnije. Iz Pusti me da tečem kažu da će mašine na mostu čekati mirno i bez nasilja:
– Ako bi se realizovao projekat izgradnje to bi značilo da slobodnog toka Neretvice više ne bi ni bilo, osim u zadnjih par kilometara.
Pravni osnov na kojem zasnivaju svoje proteste jeste, kako kažu, laž da su građevinske dozvole za mHE izdate po propisima. Mnogi to jako dobro znaju, kaže Ibrahim Turak:
– U dolini Neretvice živi još nekoliko hiljada svjedoka koji mogu potvrditi da koncesionari nikada nisu proveli javne rasprave po zakonu i nikada lokalnom stanovništvu prezentovali prednosti i mane projekta, niti studiju uticaja na okoliš. Samo su jednostavno došli koristeći se autoritativnim vladanjem našeg bivšeg načelnika u Konjicu Emira Bubala. Sve što im je trebalo dobili su na račun tog njegovog vladanja u gradu bez da su proveli javnu raspravu i dobili saglasnost lokalnog stanovništva. Oni su na neki način isposlovali te dozvole i sada se pozivaju na njih, a mi tvrdimo da su one nelegalne i mi ih nećemo poštovati.
Načelnici su, pokazuje praksa, važna karika u saradnji sa investitorima. Što je bio Bubalo u Konjicu, Salem Dedić u Jablanici, sada Fuad Kasumović u Zenici, to je Bego Gutić u Banovićima.
Bego Gutić javno se zalaže za izgradnju mHE, tvrdeći kako se tako čuvaju radna mjesta. Njegov prezimenjak Ramo Gutić vlasnik je firme Banstroj iz Banovića, dijela konzorcija sa Bičakčić d.o.o. za izgradnju mHE na Neretvici.
SUDOVI NE DONOSE PRAVDU
Udruženje Pusti me da tečem tužilo je Elektroprivredu Općinskom sudu u Konjicu, predmet je proslijeđen u mostarski sud, ali pomaka nema.
Ovo nije jedini slučaj gdje se pred sudovima traži poništenje dozvola. Njihova sudbina je slična – stoji u ladicama sudova sve dok potrojenja ne budu konačno i izgrađena i ne mijenjaju mnogo sudbinu rijeka.
Neretvicu, ako je suditi po sudovima, institucije neće zaštiti. Podsjetimo na slučaj rijeke Doljanke kod Jablanice, gdje se tek mala grupa upornih lokalaca borila za svoju rijeku. Prikupili su mnogo dokaza, sve potkrijepili dokumentima i obratili se Kantonalnom sudu u Sarajevu. Bilo je to prije više od dvije godine, predmet je proglašen hitnim, toliko hitnim da je mHE na Doljanki već i napravljena a predmet nije okončan.
Sudovi, praksa pokazuje, neće sačuvati rijeke.
Uspijevaju to djelimično aktivisti i lokalno stanovništvo, a jedan takav primjer su žene Kruščice, koje su vlastitim tijelima branile prolazak mašina. Za sav trud nedavno im je Fondacija Atelje za društvene promjene dodijelilo broševe hrabrosti bh. dizajnerice nakita Iman della Luna Glušac.
SDP I DF PROTIV HITNOG USVAJANJA ZAKONA
Pisali smo kako je krajem aprila u Federalnom parlamentu propao pokušaj da se po hitnoj proceduri usvoji Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji. Otišao je u redovnu proceduru i tako dao tajkunima nove mogućnosti i više vremena za uništavanje rijeka
Zakon je predložila Federalna vlada, a prvi su taj potez osudii investitori Bičakčić i Gutić:
– Osuđujem Federalnu vladu što je predložila Zakon o zabrani izgradnje malih hidroelektrana. Smatram to mnogo većom greškom od respiratora. To je mala šteta šta će ovaj zakon prouzrokovati ako prođe. Vjerujem da će biti pameti unutar parlamenta pa će zaustaviti nešto što je kontra evropske zajednice – rekao je Bičakčić u intervjuu za N1.
Ovaj prijedlog došao je deset mjeseci nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH je donio zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana i reviziji do sada izdatih dozvola i saglasnosti za gradnju MHE:
– U svemu je brzina izuzetno važna, jer gradnja novih MHE svakog dana uništi na desetine metara riječnih tokova. Međutim, proteći će puno vremena prije no što zabrana stupi na snagu – kaže Anes Podić.
Predstavnički dom vratio je ovaj zakon u redovnu proceduru, a prema Podiću, ovih dana govori se čak i tome da bi u Domu naroda ovaj zakon mogao biti razmatran tek krajem godine:
– To će onda biti tek uvod u višegodišnji proces usaglašavanja zakona u dva doma Parlamenta FBiH, kao što se npr. desilo sa Zakonom o zaštiti okoliša za čije je usvajanje bilo potrebno punih osam godina. U Parlamentu Federacije hitno prolazi samo ili ono od čega političke elite imaju direktnu materijalnu korist ili što bi im moglo ugroziti vladavinu.
Bit će zanimljivo pratiti kakve će to stručne komentare, ako ih bude, dati iz SDP-a, HDZ-a i DF-a, stranaka koje su glasale protiv hitnog usvajanja, navodeći da je potrebna njegova dorada.
(zurnal.info)
