HomeFBiHKiseljakZBOG IZGRADNJE POSLOVNE...

ZBOG IZGRADNJE POSLOVNE ZONE AZAPOVIĆI: Općina Kiseljak otima zemljište od privatnih vlasnika

Općina Kiseljak otima zemljište od privatnih vlasnika

Pristupna cesta PZ Azapovići (foto artinfo.ba)

 

Sedmog juna u naselju Lepenica izvršena je, protiv njegove volje, eksproprijacija zemljišta našeg sagovornika F.B. Sve je počelo krajem 2021. 

Općina Kiseljak na čijem je čelu HDZ-ov načelnik Mladen Mišurić-Ramljak 2. decembra prošle godine donijela je odluku o utemeljenju Poslovne zone Azapovići, općina Kiseljak. Površina bez pristupne ceste – 420 duluma:

– Nositelj i organizator razvoja Poslovne zone Azapovići je Općina Kiseljak, a čestice unutar poslovne zone su u privatnom vlasništvu – navedeno je u odluci. 

Samo 20 dana kasnije, 22. decembra, Općinsko vijeće Kiseljak proglašava izgradnju Poslovne zone Azapovići javnim interesom. Upravo to proglašenje, a prema Zakonu o eksproprijaciji, omogućit će oduzimanje i od vlasnika koji zemljište ne žele prodati. 
U odluci je navedeno da je zahtjev za proglašenje javnog interesa podnio načelnik Opštine, iako zakon propisuje da to, u ovom slučaju, bude Služba za upravu i imovinsko-pravne poslove. Osim toga, Zakon o eksproprijaciji precizira da se prilikom odlučivanja o proglašenju javnog interesa treba dostaviti i procjena vrijednosti nekretnine i ostali podaci koji su važni za utvrđivanje javnog interesa. Iz odluke Općinskog vijeća vidi se da vijećnici prilikom odlučivanja ispred sebe nisu imali te dokumente. Ali su ipak odlučili Azapoviće proglasiti javnim interesom. U sazivu OV Kiseljak uglavnom su vijećnici ispred koalicije HDZ-a BiH i SDA, dvoje vijećnika SDP-a i jedan HSP-a.  Predsjedavajući OV-a je Asmer Japaur (SDA).

O poslovnim partnerima načelnika Ramljaka pisali smo i ranije. 

Da li je osuđeni načelnik Kiseljaka ponovo prekršio zakon?NAKON PRESUDE SUDA BIH Da li je osuđeni načelnik Kiseljaka ponovo prekršio zakon?

F.B. nije želio prodati vlastito zemljište. Na jednom dijelu nalazio se i objekat u koji je već uložio novac i sa kojim je njegova porodica planirala početi privatni posao. Zbog toga je pred Kantonalnim sudom u Travniku tužio OV Kiseljak, tražeći poništavanje odluke o proglašenju javnog interesa. U tužbi je naveo razloge zbog kojih smatra da je odluka donesena nezakonito: nepostojanje potrebne dokumentacije kao i to što je prijedlog podnio načelnik. Odluka o eksproprijaciji kao i odluka o proglašenju javnog interesa morali su, smatrao je, biti razdvojeni postupci. Tokom cijelog postupka, odluke su donošene bez zakonom obaveznih nalaza vještaka geodetske i poljoprivredne struke, iako su izlazili na teren.

Osim toga, o javnoj raspravi koja je održana 4. novembra općinska službenica Ruža Mrnjavac obavijestila ga je, navodi njegov advokatski tim, viber porukom dan prije održavanja, o čemu je službenu zabilješku napravila 3.11. iza 20 časova. U tom trenutku F.B. se nalazi u inostranstvu i nema način da prisustvuje javnoj raspravi i iznese svoj stav. 

– Osim toga, u navedenoj zabilješci stoji da je F. bio saglasan da proda nekretnine, što nije tačno – navodi se u zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke, koji je putem advokata uputio Vrhovnom sudu Federacije BiH.
Travnički sud ekspresno odbija njegov zahtjev 20. aprila 2022. Samo dan kasnije, 21. aprila općinski načelnik šalje mu ponudu za nagodbu i prodaju zemljišta – 14 KM po metru kvadratnom. 

Općina Kiseljak je za manje od 24 sata dobila presudu iz Travnika, analizirala, sastavila ponudu i proslijedila je F.B. Ili su, ipak, i ranije znali kakva će biti odluka sudskog vijeća – predsjednika Senada Begića i članova Darmina Avdića i Lazarele Porić?
Odbio je ponudu, a krajem maja Vlada Federacije odobrava Općini Kiseljak eksproprijaciju zemljišta. 

Sedmog juna njegovo zemljište je eksproprisano i postaje vlasništvo Općine Kiseljak. 
Nije urodila plodom ni žalba Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, na čijem je čelu još od 2005. godine Željko Obradović, prema izvorima Žurnala blizak poznanik načelnika Kiseljaka Mladena Mišurića-Ramljaka. 

Mladen Mišurić-Ramljak i Željko Obradović

Da bi oteli zemlju u Općini Kiseljak morali su, dakle, izgradnju PZ Azapovići proglasiti javnim interesom. A šta je to u ovom slučaju tačno javni interes za građane Kiseljaka? U članu sedam odluke o proglašenju navodi se:

– Namjena poslovne zone Azapovići je uslužno-mješovita i logističko-distribucijska, što podrazumijeva uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne potpore, logističko-distribucijske aktivnosti (distribucijski centri, veletrgovina, skladištenje i prijevoz, logističko-servisni centri) koji ne onečišćuju okoliš. 
U prevodu: novi tržni centar i zemljište koje će se budućim investitorima i kupcima moći preprodati po značajno višim cijenama, od čega će najviše koristi imati ulagači, Općina Kiseljak i oni koji njom upravljaju. 

Zakon precizira da se proglašenje javnog interesa praktikuje kada je jasno da će nova namjena donijeti veću korist od dotadašnje. Općinsko vijeće nijednim aktom nije preciziralo iz čega ta korist proizlazi.
Prema nezvaničnim informacijama, za kupovinu zemljišta u okviru zone Azapovići zainteresiran je Lidl, a Žurnalovi izvori tvrde da je ova kompanija već počela pripreme na prilaznom putu ka budućoj lokaciji prodajnog centra. Iz ove kompanije nisu odgovorili na pitanje Žurnala da li su kupili ili dogovaraju kupovinu zemljišta u Kiseljaku. Ali ko god zemljište i bude kupovao, bit će to sigurno po značajno višoj cijeni od 14 KM po metru kvadratnom, koliko je ponuđeno vlasnicima privatnih parcela. 

Kompanije sa kojima načelnik Mišurić sarađuje već godinama i kojima Općina Kiseljak izdašno dodjeljuje poslove plaćene budžetskim sredstvima već su profitirale a projekat se još nije ni zahuktao kako treba. Još u februaru načelnik je potpisao ugovor o izgradnji pristupne ceste poslovnoj zoni Azapovići sa direktorom Ceste-Company Amerom Omeragićem vrijedan oko 260 hiljada KM. O saradnji Općine Kiseljak sa ovom i drugim omiljenim kompanijama i načinu na koji se troši javni novac, pa čak i susjednih država, Žurnal je pisao i ranije. 

Posao od pet miliona KM dogovaraju i izvode osuđenici za kriminalKAKO SE DIJELE JAVNI POSLOVI U KISELJAKUPosao od pet miliona KM dogovaraju i izvode osuđenici za kriminal

Općinu Kiseljak i načelnika Ramljaka pitali smo šta je tačno javni interes u ovom projektu, detalje o njegov sadržini, kao i to koliko je novca do sada investirano u PZ Azapovići – koliko je koštao otkup zemljišta i čiji je to novac – općinski, novac donatora ili ipak privatnih lica? Osim uopštenih odgovora o utemeljenju zone koji su svakako javno dostupni, nismo dobili nijedan konrektan odgovor. Istovremeno, načelnik se sastaje i sa delegacijama iz Republike Hrvatske, kojima također izlaže poslovne planove za ovu zonu.

(zurnal.info)

Nastavite čitati:

KOJA JE PRAVA CIJENA BESPLATNIH PARCELA: Zašto mještani Grginog Polja ne mogu legalizirati svoje domove?

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić

Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…

Firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti. Ova...

Bosanska Krupa: Gradonačelnik svečano otvara dvoranu izgrađenu na državnom poljoprivrednom zemljištu!

Sportska dvorana u Bosanskoj Krupi izgrađena na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je u vlasništvu države i koje se nalazi u vodnom dobru rijeke Une. Iako je, nakon zahtjeva Pravobranilaštva BiH, poništeno rješenje kojim se izvršila pretvorba poljoprivrednog zemljišta na kojem je izgrađena dvorana, gradonačelnik Armin Halitović ne odustaje od svečanog otvaranja tog objekta. Izgradnju dvorane finansirala i Vlada FBiH, a koštala je više od 3,2 miliona maraka bez PDV-a.