Ne može se potvrditi način raspodjele transfera boračkim udruženjima u iznosu od 155.000 KM, navodi se u Izvještaju o finansijskoj reviziji Općine Ilidža za 2021. godinu. Istaknuto je i da postoji rizik da je raspodjela izvršena na osnovu subjektivne procjene članova komisije, da nije moguće utvrditi na koji način su ocijenjene prijave i na koji način su utvrđeni iznosi koji su odobreni, da javnim pozivom nije definisana dokumentacija kojom se potvrđuje ispunjenost kriterija, da nije prezentirana dokumentacija o ocjeni pristiglih prijava i načinu određivanja iznosa sredstava.
Sve ovo jasno upućuje na to da Općina Ilidža, na čelu s načelnikom Nerminom Muzurom, netransparentno dodjeljuje javni novac, odnosno novac građana, boračkim udruženjima. Drugim riječima, novac se ne dodjeljuje prema jasnim, nedvosmislenim, transparentnim i mjerljivim kriterijima. O tome kojim boračkim udruženjima i na koji način Općina Ilidža dodjeljuje sredstva, već smo pisali.
No, nisu netransparentni samo iz Općine Ilidža. Udruženje i Fondacija Četvrta viteška motorizovana brigada Ilidža su među organizacijama koje dobijaju najviše sredstava iz općinskog budžeta. Ipak, predsjednik udruženja Muhamed Nogo za Žurnal nije želio govoriti o tome koliko javnog novca dobijaju i kako ga troše.
Nogo je govorio za Žurnalov film „Stranačke vojske“, te je istakao kako članovi udruženja i on „ne mogu da se slože s konstatacijom da trebaju baratati ciframa i govoriti koliko je neko dao ili koliko nije dao“:
„Da bismo mi došli do javnog novca, idemo preko načelnika općine i njegovih organa. Ne možemo mi ništa bez Općine Ilidža. Trebamo da idemo sad da od nekoga molimo i moljakamo po ulicama? „Izvinite molim vas, hoćete vi nama dati sadaku da mi obilježimo neki datum?“ Onda je to bruka i sramota onih od kojih molimo tu sadaku. Mene bi bilo sramota da mi sad dođe neko i da kaže možeš li ti dati za to i to, toliko i toliko para. Ja tražim, znači molim sadaku. Koju sadaku? Za šta smo se mi borili? Za sadaku? Nismo.“
Kada je riječ o dodjeljivanju sredstava boračkim udruženjima, ipak treba naglasiti da Općina Ilidža nije jedina koja to radi na netransparentan način. Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH za naš film je govorio o tome kako revizori često ukazuju na to:
„U mnogim slučajevima revizori su utvrdili da se sredstva dijele bez jasnih i mjerljivih kriterija, a budući da se ista stvar ponavlja na nekoliko različitih vlasti, jasan je zaključak da je ovo sistemski problem. U najvećoj mjeri je povezan sa zloupotrebom javnih resursa i sa sukobima interesa, budući da su mnogi koji se nalaze na čelima ili upravljaju udruženjima građana, istovremeno javni funkcioneri koji odlučuju kako će se dijeliti taj novac. U konačnici, na svim administrativnim nivoima postoji isti problem, a to su nejasni i nemjerljivi kriteriji i nepostojanje procedura, odnosno jasnih načina izvještavanja o utrošcima sredstava koji se dobijaju.“
Podjela novca bez tendera i izvještajaPojedine općine finansiraju i po 26 boračkih udruženja
Međutim, i pored navoda iz revizorskih izvještaja, medijskih natpisa i upozorenja iz nevladinog sektora, sankcija za odgovorne skoro da i nema.
REVIZORSKO MIŠLJENJE S REZERVOM
Vratimo se revizorskom izvještaju. Općina Ilidža dobila je mišljenje s rezervom, i kada je riječ o reviziji finansijskih izvještaja, i kada je riječ o reviziji usklađenosti. Izdvojit ćemo nekoliko najzanimljivijih navoda revizora.
Slično kao i za boračka udruženja, revizori ističu da ne mogu potvrditi na koji način je izvršena raspodjela sredstava za oblast sporta u ukupnom iznosu od 326.300 KM. Ukratko, revizori nisu mogli utvrditi na koji način je izvršeno bodovanje projekata, jer su prezentirane samo konačne liste bodova, bez obrazloženja na koji način su pojedini članovi komisije ocijenili projekte i predložili finansijske iznose za raspodjelu sredstava.
Dalje, revizori ističu da su provedenim inspekcijskim nadzorom Službe za inspekcijski nadzor krajem 2020. godine uočene nepravilnosti prilikom izdavanja urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje. Evo na šta se ti propusti odnose:
– dio izdatih rješenja odnosi se na gradnju u vodozaštitnoj zoni
– dio investitora nije imao svu potrebnu dokumentaciju
– za dio predmeta regulacionim planom nije predviđena gradnja
– za dio predmeta nisu pribavljena stručna mišljenja.
Na osnovu Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, izdata rješenja o urbanističkim i građevinskim dozvolama, u kojima su utvrđeni propusti, rješenjima nadležne općinske službe proglašena su ništavnim. Kasnije su za dio predmeta podnesene žalbe i pokrenuti upravni sporovi.
Podsjetimo, o problemu gradnje u vodozaštitnoj zoni, smanjenju vodozaštitne zone, te uništavanju Sarajevskog izvorišta, Žurnal je detaljno pisao.
Zgrade važnije od pitke vodeVodozaštitna zona Sarajevskog polja smanjena za 32 hiljade hektara
MINISTAR OBMANJUJE JAVNOSTPrivremenom odlukom veći dio Sarajevskog izvorišta se trajno uništava
Revizori navode i kako za realizaciju zaključenih ugovora za izvođenje radova na rekonstrukciji i izgradnji cesta, vodovodnih, kanalizacionih i predškolskih objekata iskazanih u iznosu od 1.519.316 KM, u pojedinim slučajevima nisu osigurani preduslovi za realizaciju projekata zbog propusta u projektnoj dokumentaciji i neriješenih imovinskopravnih odnosa.
Osim toga, Općina Ilidža nije evidentirala lokalne ceste i infrastrukturu lokalnih cesta za čije upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu je nadležna. Ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta planiraju se i knjigovodstveno evidentiraju na poziciji kapitalnih transfera, a ne kao povećanje vrijednosti stalnih sredstava.
Istaknuto je i da u Jedinstveni račun trezora nisu uključena dva transakcijska računa preko kojih se vrše isplate naknada za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, a u Glavnoj knjizi trezora nisu evidentirane transakcije koje proizilaze iz ovih poslovnih promjena.
(zurnal.info)
