Nekontrolisana eksploatacija obale i korita rijeke Drine na potezu od Bijeljine do Zvornika odakle se decenijama bez ikakvog plana i dozvole decenijama iskopava šljunak, devastirala je ovo područje toliko da svaka, pa i manja kiša, dovodi do plavljenja priobalja i raznošenja nagomilanog smeća koje građani bacaju u kratere ostale iza bagera i kamiona.
Piše: Andrijana Pisarević; Fotografije: CCI/Creativo
Bageri koji godinama kopaju dužinom korita ostavili su vidne tragove uništavanja riječnog korita i poljoprivrednog zemljišta uz vodotok, koje su najteže posljedice izazvali u velikim poplavama 2010. i 2014. godine, kada su stradale hiljade domaćinstava i saobraćajnica u blizini rijeke Drine, a plavni talas se izlio i direktno u gradove i sela.
Građani, koji se godinama unazad bore protiv devastacije obale i koji su shvatili da država neće pomoći, sami su zasukali rukave i organizovano zaustavljaju devastiranje obale pokrećući neformalne inicijative i prijavljujući sve aktivnosti inspekcijama. Tragedija je u tome što njihove aktivnosti nikada nisu do kraja obustavile radove, pa se bageri uvijek vraćaju, a nadležni uglavnom ćute.
Veliki dio problema, kada je u pitanju ovo područje, je to što ova rijeka čini prirodnu granicu između BiH i Republike Srbije. Zbog toga su granice nedovoljno definisane, na šta šljunkari sa obje strane računaju i tako izbjegavaju kontrole, jer nije definisana nadležnost vlasti i kontrolnih organa nad tim područjem.
Građani okupljeni u inicijativu “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine” svojim aktivnostima pokušavaju da uspostave kontrolu i adekvatne sankcije nadležnih kojim bi se umanjile mogućnosti za zlopotrebe i nekontrolisanu eksploataciju šljunka.
Međutim, građani okupljeni oko ove inicijative govore da vlasti nisu ništa uradile po pitanju šljunkara koji su iz Srbije kopali i devastirali zemljište na strani BiH. Na području Balatuna kod Bijeljne kažu da očekuju poplave nakon prve obilne kiše, a sve zbog uništavanja zemljišta.
Oni upozoravaju da privatne firme ponovo iskopavaju šljunak, a njihovi kamioni uništavaju puteve koje su mještani sami finansirali.
“Vlast ništa nije uradila ni po pitanju šljunkara koji su iz Srbije kopali i devastirali zemljište na strani BiH, a bojimo se da ponovo neće ni u ovom slučaju. Balatun očekuje katastrofa po pitanju poplava i uništenja privatnog zemljišta. Ako možete pomozite nam”, navode oni u svom apelu od prije nekoliko dana tražeći pomoć od nadležnih.
Mještani pričaju i da su na njihovom području nastavljena iskopavanja šljunka i da se pregrađuje rijeka Drina. Prijavljivali su sve Inspektoratu RS i JU “Vode Srpske” u avgustu.
Od vibracija pucaju prozori
Slično je i na području Zvornika. Stanovnik naselja Tršić, Dušan Aćimović, nakon više godina borbe, uspio je donekle da zaustavi izvlačenje šljunka sa ilegalnih šljunkara u blizini njegove kuće. Njegovo domaćinstvo nalazi se na raskrsnici neasfaltiranih puteva koji vode do starog toka Drine i šljunkara, sa kojih su dnevno bezbrojni kamioni izvozili šljunak i to samo na nekoliko metara od kuće.
“Šljunak iskopavaju iz priobalnog područja više od 15, možda i 20 godina. Smetalo mi je od početka, niko ne želi da mu svaki dan kamioni puni šljunka prolaze ispod prozora. U početku se nisam bavio toliko pitanjem da li oni imaju saglasnost za eksploataciju šljunka sa tog područja, samo sam želio da mi prikolice pune šljunka ne prolaze pored kuće. Zato sam prvo pokušao da ih preusmjerim da koriste neki drugi put. Kamioni su prolazili pored zida na udaljenosti od tri do četiri metra. Od prašine i vibracija zbog neprestanog prolaženja velikog tereta, nastala su brojna oštećenja na mojoj kući, počeli su da mi pucaju zidovi. Na kraju je život ovdje postao nepodnošljiv”, priča Aćimović.
Ipak, njegovi zahtjevi su ostali neispunjeni duže vrijeme, eksploatacija se nastavila. Niko se nije bavio ovim problemom niti je želio ili mogao da ga zaustavi. Mnogi mještani tada nisu vidjeli ništa posebno loše u iskopavanju, a ni u bacanju gomile smeća u korito rijeke. Bageri su iskopavali šljunak ispod obradive zemlje ostavljajući kratere i kasete duboke i po nekoliko metara koje su potom mještani punili smećem, a rijeka raznosila niz svoj tok.
“Voda donijela, voda odnijela, kažu. Sve to nikome nije bilo važno sve dok nas nije zadesila poplava. Bio sam prinuđen da se borim sam, ali su se vremenom i drugi priključili, posebno nakon poplave. Bilo je komšija koji su izlazili pred kamione i sprečavali ih tijelima da prolaze. Davili smo se u prašini, a život u blizini je postao nepodnošljiv”, priča Aćimović.
Prvi put u inspekciju je otišao prije četiri godine i podnio zahtjev da se zaustavi ilegalno iskopavanje šljunka u okolini njegove kuće. Aćimović priča da je tražio da se obavi kontrola svih prevoznika koji prolaze pored njegove kuće i provjeri da li imaju uredne dozvole, da li izdaju otpremnice i da li je sve po zakonu. Međutim, upravo tu je bio trik.
“Dio katastarskih parcela pripadaju Srbiji zbog pomjeranja korita rijeke Drine i onda se svi pravdaju da nemaju nadležnost za kontrolu i zabranu. Pravdaju se da iskopavaju šljunak na teritoriji jedne države, ali ga onda prodaju u drugoj. Tražio sam tada da plate carinu i porez na iskopani materijal Srbiji. Prijatelj je preporučio da se obratim Centru civilnih inicijativa sa kojima sam postigao barem to da se oni više ne osjećaju tako komotno kao ranije. Kada su se oni uključili priča je postala drugačija, ima dosta pozitivnih pomaka. Konkretno, u Tršiću je zahvaljujući njihovoj intervenciji u potpunosti prestala eksploatacija šljunka. Jedna firma koja je na području Kozluka napravila haos na hektarima poljoprivrednog zemljišta platila je kazne preko 15.000 maraka”, objašnjava on.
Tvrdi da pojedine firme i dalje rade po svom i da ne očekuje da će se stvari preko noći promijeniti i da će eksploatacija šljunka prestati potpuno. Ipak, dodaje, vidi se pomak, posebno kada su se građani organizovali i skrenuli pažnju javnosti da se tu kod njih radi nešto protivzakonito.
“Postaje im jasno da će se platiti kazne. Neki su odustali od iskopavanja, ali to i dalje ne znači da je problem otklonjen. Nekih pomaka ima, ali ko zna kad će to sve doći u zakonski okvir. Bitno je da ćemo mi i dalje nastaviti da se trudimo i non-stop ukazujemo na nezakonitosti”, kaže on.
Blage kazne
U mjestu Karakaj, još je jedna šljunkom bogata zona, a oni koji ga iskopavaju, prekopali su i mnogobrojne poljoprivredne parcele bez ičije dozvole, kažu u ovoj inicijativi. Tvrde da su šljunkari uništili preko 2,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, a da se radovi izvode najčešće vikendom.
U ovoj grupi govore da su se više puta obraćali JU “Vode Srpske”, odnosno Inspektoratu RS u čijem je sastavu vodna inspekcija, da su izlazili na teren, ali da to nije dalo neke posebne rezultate. Kazne koje su propisali zatečenim šljunkarima nisu ih omeli da nastave svoje poslove.
“Kazne su blage, a inspektori se pravdaju da mogu da ih izreknu samo ako ih uhvate na djelu”, kažu oni.
Republička vodna inspekcija Republike Srpske na naša pitanja o nelegalnim iskopavanjima u koritu rijeka govori da u svom sastavu imaju samo pet inspektora koji u četiri oblasti nadzora, zaštita voda, zaštita od voda, uređenje vodotoka i korišćenje voda, u prosjeku godišnje izvrše do 1.000 kontrola. To je njihov fizički maksimum i s obzirom na ograničene resurse, nastoje da ravnomjerno organizuju rad kako bi sve oblasti bile podjednako obuhvaćene kontrolom.
“Na području Bijeljinske regije u periodu od 1. septembra 2020. do danas, nismo imali inspektora tako da su kontrole vršene uglavnom samo po prijavama građana. U pomenutom periodu Inspektorat Republike Srpske, to jest, nadležna vodna inspekcija, izvršila je ukupno 22 kontrole od kojih je 20 bilo po prijavama. U većini ovih kontrola lica nisu zaticana u vršenju nezakonitih aktivnosti ili su zaticana na prostoru koje pripada Republici Srbiji o čemu su obavještavani inspektori iz Republike Srbije. U dvije kontrole su zatečena dva fizička lica u vršenju nezakonitih aktivnosti, koja su shodno učinjenom prekršaju i kažnjena, a kod tri pravna lica uočene su određene nepravilnosti čije otklanjanje je naloženo rješenjima”, rekli su nam u Inspektoratu RS.
Objašnjavaju da je u 2021. godini republička vodna inspekcija izvršila 840 kontrola. Od ukupnog neuredne su bile 262 kontrole. Izrečeno je 247 upravnih mjera, od čega 232 mjere otklanjanja nepravilnosti, 11 zabrana rada i četiri rušenja, izdato je i 39 prekršajnih naloga. Ukupna vrijednost izdatih prekršajnih naloga iznosi 134.700 КM. Prekršajnih i krivičnih prijava nije bilo.
“Кada je riječ o oblasti uređenja vodotoka koja obuhvata poslove dislociranja riječnog nanosa, godinama ukazujemo na probleme sa kojima se susrećemo i koji nam otežavaju rad. Neriješene međudržavne granice na vodotocima Drine, Save i Une, kao i međuentiteske granice na vodotoku Bosne najizraženiji su problemi”, žale se u inspekciji.
