HomegerilainfoPoništena ekološka dozvola...

Poništena ekološka dozvola za bespravno izgrađen objekat male hidroelektrane Hotovlje

Poništena ekološka dozvola za bespravno izgrađen objekat male hidroelektrane Hotovlje


Objavljeno 09/12/2021

Presudom Okružnog suda u Banja Luci, a na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu poništena je ekološka dozvola izdata investitoru “Delaso” d.o.o. Teslić za MHE “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci, instalisane snage od 4,68 MW, opština Kalinovik. O ovoj temi pisao je portal Gerila, a novinar Dejan Rakita je sa predstavnicima Centra za životnu sredinu obišao lokaciju gradilišta u blizini Kalinovika. 

Ova priča je bila na drugom mjestu nagrade „Eko novinar/ka“ 2020/21. za profesionalno, odgovorno i uticajno izvještavanje na temu zaštite okoline, koju dodjeljuje Centar za promociju civilnog društva u okviru projekta „Misli o prirodi!“.

Gradilište mHE Hotovlje / FOTO: GERILA
Gradilište mHE Hotovlje / FOTO: GERILA

Centar za životnu sredinu je krajem 2020. godine osporio rješenje kojim se izdaje ekološka dozvola za malu hidroeletranu “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci, instalisane snage od 4,68 MW, opština Kalinovik. Dana 9.12.2021. godine Centar je zaprimio presudu Okružnog suda u Banja Luci kojom se tužba tužitelja usvaja i navedena ekološka dozvola se poništava. Postupajući sud je razloge za svoju odluku našao kod činjenice da je tužitelj, odnosno Centar za životnu sredinu, osnovano osporio ekološku dozvolu s obzirom da je ista temeljena na rješenju ministarstva koje je prethodno poništeno u sudskom postupku. Naime, rješenje kojim se investitor oslobađa od obaveze da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu i izradi Studiju uticaja na životnu sredinu Centar je, u saradnji sa Arhus centrom iz Sarajeva, pred sudom uspješno osporio još početkom 2021. godine, kada je isto rješenje bilo i poništeno.

“Obzirom da je rješenje koje je prethodilo izdavanju ekološke dozvole bilo poništenom sudskim putem, a o čemu je Centar blagovremeno upoznao nadležno ministarstvo, jasno je da sud nije mogao dozvoliti da se nepravilan i nezakonit akt ministarstva održi u pravnom prometu”, naveo je Redžib Skomorac, pravnik u Centru za životnu sredinu.

– tekst se nastavlja ispod oglasa-


(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

“Očekujemo da ministarstvo u ponovljenom postupku odbaci zahtjev investitora za izdavanje ekološke dozvole, te da postupak ishodovanja ovog ili drugog akta prekine, i to do pravosnažnog okončavanja sudskog postupka koji je pokrenut protiv rješenja kojim ministarstvo investitora, po drugi put, oslobađa od obaveze izrade Studije uticaja, a koji akt je Centar ponovo osporio pred sudom. Takođe, očekujemo da se u provođenju svih pravnih posljedica ove bespravne izgradnje koncesionara uključe sve nadležne institucije, a naročito Komisija za koncesije i Vlada RS kao koncedent”.

O oportunizmu i bespravnoj izgradnji spornog objekta Centar za životnu sredinu već je pisao, zbog čega je protiv koncesionara podnesena  i krivična prijava, te se po istoj uskoro očekuje i tužilačka odluka. Takođe, bitno je napomenuti da su o svim nepravilnostima blagovremeno obaviješteni i Regulatorna komisija za energetiku RS i Elektroprivreda RS, koji nikako ne bi smjeli dozvoliti priključenje niti podsticanje rada ovog postrojenja, i to na trošak svih građana čije povjerenje je koncesionar posve izgubio.

“Aktivisti iz Centra, uz svesrdnu podršku ostalih boraca i borkinja za rijeke BiH, žele vjerovati da će konačni pravni epilog ovog slučaja da podrazumijeva moralnu, materijalnu i krivičnu odgovornost koncesionara, te da će bespravno izgrađeni objekat u konačnici postati tek spomenikom borbe za rijeke koji će svim nesavjesnim investitorima poslužiti kao nauk o štetnosti nezakonitog poslovodstva”, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

GERILA.info

Podijelite ovaj članak

Nastavite čitati:

Važnost opstanka malih stranaka u Republici Srpskoj: Raznolikost kao ključ demokratskog razvoja

Kako se približavaju lokalni izbori u Republici Srpskoj, politička scena sve više postaje arena za nekoliko velikih stranaka koje već imaju značajan uticaj na republičkom i lokalnom nivou. U ovakvom okruženju, male stranke suočavaju se s ozbiljnim izazovima, uključujući nedostatak sredstava, ograničenu medijsku zastupljenost i pritiske da se priklone većim, dominantnim političkim subjektima. Međutim, opstanak malih stranaka u Republici Srpskoj je od ključnog značaja za očuvanje političkog pluralizma i demokratskog društva.

Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje zaposlio ćerku i zeta u javnu ustanovu i preduzeće koji se finansiraju iz budžeta opštine

Opština Kalinovik broji oko dvije hiljade stanovnika, uglavnom starije dobi. Kao i u većini drugih opština, radna mjesta popunjavaju...