Problem je što postojeći zakon omogućava da se ova finansijska sredstva troše na različite načine, nerijetko i u (pred)izborne svrhe. Iskonska namjena trošenja bi trebala biti smanjenje zagađenosti vode, zraka i zemlje.
KAKANJ – Građani Kaknja nemaju čist i zdrav zrak, ali imaju đačke i studentske stipendije, besplatan prevoz i druge benefite. Usljed aerozagađenja i udisanja raznih otrova obolijevaju od brojnih bolesti i prerano umiru, ali zato dobijaju poticaje za poljoprivredu i transfere za sport.
Zašto? Zato što je vlast izabrala prioritete, a zdravlje i životi, očito, nisu na vrhu liste. I tako godinama. Iz mandata u mandat. Pa ni ovaj posljednji koji je na izmaku nije iznimka. A novac nije problem, novca ima. Međutim, logika općinske vlasti je da njime treba kupiti glasove i osigurati ostanak u foteljama. Stanovništvu ponuditi sitan šićar, kratkoročnu pomoć u rješavanju egzistencijalnih problema, pa ko preživi pričat će.
Zanemariva izdvajanja za energetsku efikasnost
Općina Kakanj godišnje dobije više od tri miliona maraka od Elektroprivrede BiH kao naknadu po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana. Još i ranije sagovornici Fokusa iz eko-organizacija isticali su da bi se ovaj novac morao namjenski trošiti za smanjenje aerozagađenja i očuvanje zdravlja građana. Jer brojke oboljelih od karcinoma na ovom području su neumoljive. Međutim, vlast ima premalo sluha.
“Nažalost, situacija u pogledu raspodjele sredstava koje Općina Kakanj dobije od TE po osnovu zagađenje zraka nije znatno promijenjena. Istina je da su ove godine po prvi put planirana sredstva za subvencije energetske efikasnosti, ali svega 100.000 KM, što je zanemarivo u odnosu na tri do pet miliona primljenog novca, zavisno od proizvodnje električne energije. Podsjećam da NVO Alternative Kakanj traži pravedniju raspodjelu i uvođenje subvencija još od 2019. i našeg prvog izvještaja o raspodjeli sredstava dobijenih po osnovu zagađenja zraka”, kaže za Fokus Maksuma Topalović, izvršna direktorica NVO Alternativa.
Općina Kakanj je u 2023. godini od naknada po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana ostvarila prihode u iznosu od 3.137.362,66 KM. Općinski načelnik Mirnes Bajtarević rekao je za Fokus da se u 2024. godini očekuje još više novca.
“Od prihoda ostvarenih po ovom osnovu Općina Kakanj finansira veliki broj projekata i aktivnosti, u manjim i većim iznosima. Za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji izdvaja se 500.000 KM, studentske stipendije 270.000 KM, đačke stipendije 190.000 KM, transfer za sport je 800.000 KM, a otplata duga po kreditu za vodosnadbijevanje 320.000 KM”, govori načelnik.
Sve po zakonu, a vlast kreativna
Bajtarević je dodatno pojasnio da 180 studenata godišnje dobije po 1.500 KM stipendije, a 205 srednjoškolaca po 900 maraka. Općina Kakanj finansira i troškove prevoza za sve učenike srednjih škola koji se školuju u Kaknju ili izvan općine, bez obzira na ekonomski status i bez ličnog učešća. Trenutno se finansira prevoz za 400 srednjoškolaca.
Vezu sa borbom protiv zagađenja teško je pronaći. Međutim, sve je u skladu sa zakonom, a da on kao takav ne valja i da ga treba mijenjati upozorili su federalni zastupnici Mirjana Marinković Lepić i Admir Čavalić. Pokrenuli su i konkretne korake, te još u martu prošle godine uputili u parlamentarnu proceduru prijedlog zakonskih izmjena.
“Problem je što postojeći zakon omogućava da se ova finansijska sredstva troše na različite načine, nerijetko i u (pred)izborne svrhe. Iskonska namjena trošenja bi trebala biti smanjenje zagađenosti vode, zraka i zemlje. Zbog toga sam zajedno sa kolegicom Marinković-Lepić uputio ove izmjene zakona. Izmjene su jednostavne. Naime, brišu se riječi “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj” u članu 6. ovog zakona. Zašto ove riječi? Praksa pokazuje da su se ove riječi “kreativno” interpretirale od strane lokalnih vlasti u Tuzli i Kaknju pa novac dijele za stipendije, obnovu zgrada institucija kulture, poticaje i slično”, kaže Čavalić za Fokus.
Pri tome, naglašava da nema ništa protiv lokalnog ekonomskog rasta, ali da građani zaslužuju da se ova sredstva troše namjenski, prije svega, u ekološke svrhe.
“Cijenu zagađenja plaćaju građani svojim zdravljem. Red je da se to u maksimalnoj mjeri kompenzira kroz projekte koji će smanjiti zagađenost zraka, prije svega, te poboljšati zdravstvene uslove”, ističe federalni zastupnik.
Pobuna načelnika Kaknja i gradonačelnika Tuzla
U obrazloženju prijedloga zakonskih izmjena navedeno je da “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj” daje mogućnost lokalnim zajednicama da ovaj novac koriste za bilo kakve projekte. To se zloupotrebljava što dovodi do toga da se stanje po pitanju zagađenja i zdravlja ljudi u lokalnim zajednicama ne poboljiava. Brisanjem ovog stava lokalne zajednice bile bi primorane da sredstva koja im se dodjeljuju na ime zagađenja koriste isključivo u svrhu borbe protiv istog, naveli su predlagači.
Takvo mišljenje ne dijeli načelnik Bajtarević, koji se zdušno bori da se izmjene Zakona ne usvoje. U aprilu 2023., zajedno sa gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem, uputio je pismo federalnim parlamentarcima. Naveli su da su “inicijative za izmjene zakona otvorile mogućnost da dođe do suženja namjene utroška i mogućnost smanjenja ukupnog prihoda”. Prema njihovom mišljenju, to bi bilo pogubno.
“Stvarne razloge u njihovom prijedlogu ne možemo prepoznati, a mišljenja smo da se radi o neopravdanom uskraćivanju i ukidanju zakonske mogućnosti da se ova sredstva, kao kompenzacija za trajno degradirane površine, koriste i za druge projekte kojima se poboljšavaju uvjeti i kvalitet života građana (zdravstveni i infrastrukturni projekti, projekti vezani za lokalni ekonomski razvoj itd.”, naveli su Lugavić i Bajratević.
Inače, odredbe zakona koji je trenutno na snazi definiraju da se ovaj novac može trošiti za “finansiranje ili sudjelovanje u finansiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i slično”. Zatim, za “izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema i slično). Član oko kojeg se “lome koplja” i koji jedni brane, a drugi kritiziraju, dozvoljava da se ovaj novac može koristiti i za “finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj”.
Uglavnom, predložene izmjene još se nisu našle na sjednicama Parlamenta FBiH, a sudeći prema objavama načelnika Kaknja Mirnesa Bajtarevića na društvenim mrežama, i neće. Barem ne u obliku kako su tražili Marinković – Lepić i Čavalić.
Općina daje subvencije, ali građani nisu upoznati
Bajtarević navodi da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na zahtjev Vlade FBiH, formiralo interresornu radnu grupu za izmjene Zakona. U njenom sastavu bili su i predstavnici Kaknja i Tuzle.
“Na online sjednici interresorne grupe nije došlo do promjene namjene prihoda. Došlo je do povećanja prihoda, pa će takav prijedlog biti upućen prema Vladi i dalje prema Parlamentu. U septembru očekujemo usvajanje novog zakona i nova sredstva za narod Kaknja (za poticaje, besplatne mjesečne karte, stipendije…). Veliki uspjeh načelnika Kaknja i gradonačelnika Tuzle”, napisano je u objavi na Facebook stranici “Općina Kakanja – načelnik”.
Bilo bi zanimljivo vidjeti šta stanovnici Kaknja, ali i Tuzle, smatraju prioritetima. Međutim, izvršna direktorica NVO Alternativa Kakanj Maksuma Topalović naglašava da oni uopće nemaju informacije o iznosu i načinu utroška sredstava koje lokalna zajednice dobije po osnovu aerozagađenja.
“Treba istaći da je Općina Kakanj usvojila Akcioni plan energetski održivog razvoja. Po našem mišljenju radi se o lijepo uređenom dokumentu ali bez konkretnih mjera i planiranih indikatora uspješnosti. Više liči na pregled uobičajenih mjera iz kojih se ne vidi kada i šta će Općina poduzeti”, kaže Topalović.
Fokus je pitao načelnika o mjerama, konkretno u ovoj godini, te planovima za naredni period. U odgovoru je naveo da je u posljednje tri godine uloženo više od 3,3 miliona KM na projekt rekonstrukcije sistema grijanja i toplifikacije novih naselja.
“Kupili smo i montirali novu mjernu stanicu za praćenje kvaliteta zraka. Pored toga, implementiramo projekat sufinansiranje utopljavanja stambenih objekata, zamjene kotlova na ugalj pećima na pelet i ugradnju toplotnih pumpi”, kazao je Bajtarević.
S druge strane, izvršna direktorica Alternative ističe bi građani rado koristili subvencije, ali da jednostavno nisu upoznati o tim mogućnostima. Rezultat je jako mali broj onih koji su poduzeli neke mjere energetske efikasnosti.
Egzaktni podaci i registri o broju oboljelih usljed udisanja onečišćenog zraka ne postoje. Međutim, zdravstvena struka tvrdi da gotovo nema porodice u Kaknju u kojoj niko nije obolio od hronične opstruktivne plućne bolesti, tuberkuloze, astme, raznih alergija i, nažalost, karcinoma svih vrsta.
(FOKUS.BA)
